Prije nego što se počne uzimati novi lijek, obično se u razgovoru s liječnikom postavlja pitanje kada ga je najbolje uzeti – prije ili nakon jela. To je svakako važno pitanje jer prisutnost hrane u želucu može utjecati na djelovanje lijeka. Neki lijekovi imaju veću djelotvornost kada se uzimaju na prazan želudac, dok drugi najbolje djeluju ako se uzimaju neposredno prije, za vrijeme obroka ili pak poslije. I dok se to pitanje praktički uvijek postavlja – vrlo rijetko se postavlja jednako važno pitanje: koju vrstu hrane izbjegavati kada se uzima novi lijek.
Interakcije hrane i lijeka
Poznato je da postoje prehrambene namirnice koje ne bi trebalo kombinirati s nekim lijekovima. One mogu djelovati na pojedine sastojke lijeka i stvoriti neželjene, pa čak i opasne posljedice. Tako npr. pijenje lijeka s toplim napitkom može promijeniti način na koji lijek djeluje i eventualno dovesti do neželjenih pojava. Naizgled bezopasni začini i voćni sokovi također mogu promijeniti djelovanje lijeka.
Posebno se to odnosi na novije lijekove, kojima je djelatna tvar često vrlo kompleksna molekula. Hrana može utjecati na djelovanje lijekova koji se dobiju samo na recept, ali i na djelovanje tzv. bezreceptnih lijekova koji se mogu slobodno kupiti u ljekarni. Interakcija hrane i lijekova ovisi o individualnoj predispoziciji, o dozi lijeka, o dobi, o spolu, sastavu obroka te uhranjenosti pojedinca. Razvoju interakcija najpodložnije su osobe starije životne dobi, pothranjene osobe i kronični bolesnici. Interakcija hrane i lijekova može biti različita: 1. hrana može povećati ili ubrzati apsorpciju lijeka; 2. smanjiti ili usporiti apsorpciju lijeka i 3. u kombinaciji imati izravan farmakološki učinak – različit od očekivanoga.
Hrana utječe na djelotvornost lijekova
Hrana koju konzumiramo dakle može na više načina utjecati na djelotvornost lijekova : ona može umanjiti učinak lijeka, može pojačati učinak lijeka, može utjecati na dozu lijeka, može utjecati na nuspojave lijeka i to tako da ih pojačava, uzrokuje ili ih pak sprječava. Zato bismo prije započinjanja nove terapije, trebali savjetovati sa svojim liječnikom o vrsti i načinu prehrane tijekom uzimanja novog lijeka.
Postoje namirnice koje imaju iznimno pozitivan utjecaj na naše tijelo, no treba znati da se u nekim situacijama njihova upotreba ipak ne preporuča.
Grejpfrut – Jedna od takvih namirnica je grejpfrut ili grejp. Ovaj agrum mijenja način na koji određene stanice crijeva prihvaćaju i unose lijekove u organizam. Po negativnom utjecaju na djelovanje više od 50 vrsta lijekova, grejpfrut je na prvom mjestu kao namirnica koju bi trebalo izbjegavati kada uzimate lijekove. Nekim lijekovima slabi djelovanje, nekima pojačava. Najčešće su u pitanju lijekovi protiv alergija, lijekovi za tlak i lijekovi za snižavanje razine kolesterola u krvi.
Mlijeko – Mlijeko i mliječni proizvodi oslabljuju djelovanje nekih antibiotika. Tome su uzrok mineralne tvari sadržane u mlijeku – posebno kalcij. Pojedine vrste sireva mogu kočiti djelovanje antidepresivnih lijekova. To je uzrokovano djelovanjem tiramina, koji osim u pojedinim vrstama sireva možemo pronaći i u namirnicama kao što su fermentirani mliječni proizvodi, brojni konzervirani proizvodi, pileća jetra, duže stojeća pića (npr. vino) itd.
Masna hrana – Hrana bogata masnoćama usporava pražnjenje želuca. Konzumiranjem masnije hrane lijek će u želucu biti duže izložen djelovanju probavnih sokova (pepsina i želučane kiseline). Lijekovi (npr. antibiotici) koji su osjetljiviji na djelovanje želučane kiseline u tom slučaju mogu biti razgrađeni prije nego što stignu u tanko crijevo kako bi se apsorbirali. To onda značajno umanjuje njihovu djelotvornost. Nasuprot tomu, postoje lijekovi kojima masna hrana pogoduje, pa se djelotvornost tih lijekova pospješuje. Te lijekove treba onda uzimati uz masniji obrok.
Čokolada – Crna čokolada posebno može oslabiti djelotvornost nekih lijekova, prije svih lijekova za smirenje ili za spavanje. S druge strane čokolada može pojačati učinak određenih stimulirajućih lijekova. Neki antidepresivi u kombinaciji s čokoladom mogu povisiti krvni tlak sve do opasnih vrijednosti.
Alkohol – Alkoholna pića treba općenito izbjegavati kada uzimate bilo kakve lijekove. Posebno ako uzimate lijekove za srce ili one za regulaciju povišenog krvnog tlaka, alkohol bi u potpunosti mogao poništiti njihovo djelovanje. Obrnuto, također može pojačati djelovanje nekih lijekova iznad sigurnosne granice i izazvati neželjena djelovanja.
Kava – Pića koja sadrže kofein mogu pojačati učinak i nuspojave nekih lijekova. Na toj listi nalaze se aspirin, zatim neki lijekovi za liječenje alergija i neki lijekovi za bolesti dišnih puteva. Kava također može umanjiti iskoristivost željeza koje ste unijeli u organizam.
Nemoguće je dakle nabrajati sve namirnice koje imaju bilo negativan bilo pozitivan utjecaj na djelovanje lijekova. S obzirom da se većina interakcija odnosi samo na pojedine hranjive ili energetske tvari iz namirnica, poznavanje bar približnog sastava prehrambenih namirnica može biti od velike koristi. Ovisno o tome o kojem je lijeku riječ i koje djelovanje se njime želi postići, potrebno je odabrati onakvu vrstu prehrane kojom ćemo takvo djelovanje što manje omesti ili čak do prihvatljivih granica pospješiti.
