04. kolovoz 2024.
U biskupijskom svetištu Gospe Snježne na Tekijama kod Petrovaradina vjernici već stoljećima časte Blaženu Djevicu Mariju
Nastanak svetišta
Na mjestu tekijske crkve još u srednjem vijeku cisterciti su podigli crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariju. Kada su Turci osvojili ove krajeve 1526. godine, srušili su ovu crkvu i na njenom mjestu podigli muslimansku bogomolju, u narodu poznatu kao Tekija. Nakon odlaska Turaka krajem XVII. stoljeća u Petrovaradin dolaze isusovci, koji prije nego što su podigli samostani i crkvu sv. Jurja, koriste za obrede tursku džamiju, koju preuređuju u kršćansku crkvu i posvećuju je Blaženoj Djevici Mariji. Međutim, mir nije dugo trajao. Turci ponovno opsjedaju Petrovaradin 3. kolovoza 1716. godine predvođeni Damad Ali Pašom. Austrijska vojska pod zapovjedništvom Eugena Savojskog izlazi iz utvrde u jutro 5. kolovoza i započinje borbu s nadmoćnijom turskom vojskom. U kraćoj borbi vođenoj kod crkvice posvećene Blaženoj Djevici Mariji Turci doživljavaju strahovit poraz. Eugen Savojski pripisuje ovu pobjedu Gospinom zagovoru, te crkvi kraj koje je pobijedio daruje sliku Bogorodice s djetetom, koju je do tada uvijek nosio sa sobom u bitke i povjeravao svoje borbe i svoju vojsku njezinom zagovoru. Budući da je pobjeda izvojevana na spomendan Gospe Snježne, crkva je od tada
posvećena Snježnoj Gospi, tj. Gospi Tekijskoj. Vremenom spomendan Gospe Snježne postaje danom najvećih hodočašća u ovu crkvu, a čudotvorna slike Gospe Tekijske predmetom iznimnog štovanja.
Nakon obnove i preuređenja crkve 1754. godine isusovci na spomendan sv. Joakima i Ane, 26. srpnja, svečano u crkvu unose sliku Gospe Tekijske. U sjećanje na taj događaj do danas se ovaj datum slavi kao Male Tekije, a Gospa Snježna kao Velike Tekije. Na te dane u ovom srijemskom svetištu sve do danas okuplja se i Gospinom zagovoru utječe veliki broj vjernika različitih konfesija.
Predvečerje Velikih Tekija
Proslava Velikih Tekija započinje uvijek okupljanjem vjernika u popodnevnim satima uoči Gospe Snježne, 4. kolovoza. Tako je i ovogodišnja proslava započela uoči blagdana misnim slavljima na više jezika. Prva sveta misa slavljena je u 16 sati na staroslavenskom, a predvodio je vlč. Juljan Rac. Misu u 17 sati na mađarskom predslavio je vlč. Attila Zseller. Pontifikalna misa na hrvatskom započela je u 19 sati. Na misi se okupio veliki broj hodočasnika iz cijeloga Srijema. Pristigli su hodočasnici iz Bizovca, Tovarnika, Ilače, Bapske, Sotina i
drugih mjesta u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, kao i mnogi vjernici iz Subotičke biskupije i drugih biskupija. Na misi su sudjelovali i vjernici obučeni u hrvatske i mađarske narodne nošnje iz Srijema. Slavlje je predvodio subotički biskup mons. Ferenc Fazekas, a u koncelebraciji su bili srijemski biskup mons. Fabijan Svalina, biskup u miru mons. Đuro Gašparović, te svećenici Srijemske, Subotičke i drugih biskupija.
Kod mise je posluživao i Evanđelje navijestio trajni đakon vlč. Ivan Tutiš iz Tovarnika.
Predsjedatelj slavlja u homiliji je govorio o Mariji kao onoj koja je prisutna u svim odlučnim
trenucima povijesti spasenja, što upućuje na njezinu važnost. Zato je Crkva u njoj prepoznala svoju majku i zagovornicu, te primjer u svom hodu prema vječnosti. Krist nam je Mariju ostavio kao zagovornicu, a kršćanski narodi su u povijesti mnogo puta osjetili njezin majčinski zagovor. „Štovanje Isusove Majke Marije proširilo se u kršćanstvu kao znak da je Crkva, ne samo zajednica Isusovih sljedbenika, nego da je životno povezana kao velika obitelj. Majka u obitelji ima nezamjenjivu ulogu… Pripadati toj Crkvi je kao pripadati obitelji, živjeti njezinim životom, hraniti se njezinim stolom, sudjelovati u zajedničkim pothvatima, ali ne kao zaposlenici, nego kao članovi obitelji. U tolikim našim svakodnevnim tjeskobama, žalostima, duševnim i tjelesnim bolestima, utječemo se i mi njezinom majčinskom srcu koje najbolje pozna svu našu radost, naša nadanja i sve naše muke. Neka nam pomogne ustrajati u molitvi Crkve, da se pokorom čistimo od grijeha, svakodnevno napredujemo u krjeposnom životu, te da sveto umremo u njezinom naručju“, zaključio je biskup Fazekas.
Na kraju misnog slavlja srijemski biskup mons. Svalina je okupljenima rekao nešto o značaju tekijskog svetišta: „Po 308 puta okupljeni smo ovdje pred likom Nebeske Majke, Gospe Snježne, Gospe Tekijske. Nalazimo se na prostorima gdje nam svaki brežuljak i svaka dolina odiše poviješću. Koliko samo ova priroda, ovaj okoliš, pa i svako ovo mjesto oko nas u okolici Petrovaradina priča priče povijesnih događaja. Koliko li samo uzdaha, nevolja i svega onoga što su ljudi kroz protekla stoljeća ovdje živjeli. I moje misli večeras lete u 1716. godinu, kada se na ovim prostorima događalo veliko stradanje, kada je proliveno mnogo krvi naših predaka, kada su svoje živote žrtvovali i izvojevali toliko željenu slobodu. Koliko je samo uzdaha, vapaja, jauka, molitava upućeno Nebeskoj Majci. Spomen na taj događaj nam je i ovo drevno svetište, koje nas već toliko stoljeća okuplja. Kroz stoljeća toliki su hodočasnici dolazili ovdje Blaženoj Djevici Mariji, Gospi Snježnoj, Gospi Tekijskoj. Napose iz ovih
naših prostora Srijemske biskupije, ali i iz svih drugih krajeva, Subotičke biskupije, hrvatskih biskupija i drugih biskupija ovdje u Republici Srbiji.“ Potom je srijemski biskup pozdravio hodočasnike iz različitih biskupija, koji su se i ove večeri došli moliti Mariji. Posebno je pozdravio Gorana Kaurića, zamjenika predsjednika DSHV-a i izaslanika HNV-a i Ivanu Andrić Penava, predstavnicu Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Zahvalio se predsjedatelju slavlja, mons. Ferencu Fazekasu, subotičkom biskupu, te kazao kako je njegovo predsjedanje znak povezanosti Subotičke i Srijemske biskupije. Pozdravio je i biskupa u miru monas. Gašparovića, te sve svećenike Srijemske i Subotičke biskupije, Beogradske i Đakovačko-osječke nadbiskupije te eparhije sv. Nikolaja. Poseban pozdrav i zahvalnost za sudjelovanje biskup je uputio o. Kleopi Stefanoviću, eparhijskom namesniku i 
osobnom izaslaniku njegovog preosveštenstva g. Vasilija, vladike sremskog. Mons. Svalina se posebno zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji proslave Velikih Tekija, osobito onima koji su danima uređivali prostor svetišta za ovu veliku proslavu. Biskup je osobito istaknuo Sergeja Grbac i njegov doprinos uređenju svetišta, te mu se na osobit način zahvalio, kao i novom rektoru svetišta vlč. Mateju Periću
Uslijedila je tradicionalna procesija sa svijećama kroz svetište.
Sliku Gospe Tekijske nosili muškarci obučeni u narodne nošnje. Tijekom procesije pjevane su marijanske pjesme. Slavlje je završilo unošenjem slike Gospe Tekijske u crkvu, gdje će ostati do sutra.
Svetu misu iz petrovaradinskog svetišta prenosila je Radio Marija Srbije, a prenosi će i sutra svečanu misu na hrvatskom jeziku u 11 sati.
