Ravnatelj Caritasa hercegovačkih biskupija vlč. Anto Pavlović, ravnatelj Caritasa Vrhbosanske biskupije vlč. Mirko Šimić i ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik govorili su u ponedjeljak 7. listopada 2024. godine za Hrvatski katolički radio o područjima Bosne i Hercegovine koja su stradala u poplavama 4. listopada.
Ravnatelj Caritasa hercegovačkih biskupija vlč. Anto Pavlović rekao je da je na području Mostarsko-duvanjske biskupije najteže stradala župa Jablanica, na koju se nadovezuje župa Donjani u sastavu Vrhbosanske nadbiskupije. „Župa Donjani trenutačno je najugroženija budući da su neke kuće ili potpuno srušene ili poprilično uništene te u njima nije moguć život“, poručio je. Također, vlč. Pavlović izjavio je da je potvrđena smrt četrnaestero ljudi te da se za njih šest još traga.
„Biskupi Bosne i Hercegovine izrazili su sućut obiteljima poginulih i na taj način pokazali ljudsku i kršćansku solidarnost. Odmah su se uključili i Caritas Mostarsko-duvanjske biskupije te Vrhbosanske nadbiskupije kako bi što više smanjili posljedice „prvog udara“.
Ravnatelj Caritasa Vrhbosanske biskupije vlč. Mirko Šimić rekao je da je „svako od pogođenih mjesta pogodila drugačija problematika te je tako Kiseljak pretrpio poplavu, dok je Kreševo zbog velike količine padalina i nabujalih tekućica bilo izloženo kamenim odronima“. Izdvojio je Fojnicu i rijeku Željeznicu koja je sa sobom povukla bujice čime je stradala župa Deževice, poznata kao hodočasničko mjesto i Svetište sv. Jakova Markijskog. „Župa još nije dostupna vozilima te se do nje može doći samo pješice“, kazao je.
„Gledajući ljudske žrtve, najviše je stradala župa Fojnica u kojoj su izgubljena dva života, dok je jedan život izgubljen u župi Deževice. S materijalne strane, najviše je stradalo mjesto Kiseljak“, dodao je.
Vlč. Šimić istaknuo je da je trenutno najviše potrebna teška mehanizacija, koju Caritas „nema i ne smije posjedovati budući da ne predviđa takvu vrstu djelovanja“ te da će infrastrukturalne radnje prepustiti civilnim vlastima, dok će se Caritas orijentirati na one koje su tom katastrofom najviše pogođeni, a to su osobe starije životne dobi i samci. Naposljetku, vlč. Šimić je zahvalio i narodu u Hrvatskoj na blizini i istaknuo da je upravo iz Hrvatske stigla prva pomoć.
Ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik izjavio je da su „odmah po saznanju o nastupanju katastrofe, koordinirani svi biskupijski Caritasi u Hrvatskoj te je pokrenuta humanitarna akcija preko žiro računa te donacijskog broja 060 90 10, gdje je od početka akcije zabilježeno oko 20 tisuća poziva i prikupljeno 20 tisuća eura. Tom iznosu treba još nadodati novčanu pomoć Hrvatske biskupske konferencije, čime je i ovaj put Katolička Crkva pokazala svoju blizinu i solidarnost sa stradalima u susjednoj Bosni i Hercegovini“, naglasio je.
Fra Tomislav Glavnik rekao je i da je djelotvornija pomoć stradalima bila otežana zbog vikenda, ali i da će u nadolazećim danima biti određeno prikupljanje kolekte na nacionalnoj razini, u svim župama u Hrvatskoj kao još jedan vid pomoći pogođenim područjima i njezinim stanovnicima. „Ne smijemo zaboraviti da Hrvati žive u dvije domovine, a to su Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Naše su veze povijene, duhovne i kulturne, ali prvo humane. Caritas i Katolička Crkva ne prave razliku među ljudima. Nevolja ne poznaje ni spol, ni rasu ni vjeru, već prepoznaje čovjeka po evanđeoskom načelu gdje smo svi braća i sestre“, zaključio je. (kta/ika)
