U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS u Banjoj Luci, u prepunoj dvorani, u subotu, 26. listopada 2024., u organizaciji HKD Napredak – podružnica Banja Luka, a u sklopu obilježavanja kulturne manifestacije „Dani Fra Ivana Franje Jukića“, svečano je i uz prigodni glazbeni program KUD „Josip Kozarac“ iz Posavskih Podgajaca – koji su u prijateljskim kontaktima sa Napretkom u B. Luci – predstavljena monografija „Banjolučka stoljeća – Župa Pohoda BDM Banja Luka“ autora mons. dr. Ante Orlovca. Monografija je tiskana u svibnju 2024. u izdanju župe Pohoda BDM na čelu sa župnikom vlč. Žarkom Vladislavom Ošapom.
Predstavljači su bili: prof. dr. sc. Agneza Szabo, povjesničarka iz Zagreba, fra Ivo Orlovac, barlovački župnik i prof. povijesti Zoran Pejašinović iz Banje Luke.
Na predstavljanju su bili nazočni: banjolučki biskup mons. Željko Majić, konzul RH u Banjoj Luci gosp. Zoran Piličić, gvardijan petrićevački i župnik fra Domagoj Šimić, svećenik u miru fra Rafael Ivankić i jedan o recenzenata knjige dr. fra Velimir Blažević, te nekolikočasnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove i mnogi vjernici kao i predstavnici iz društvenog i kulturnog života grada Banja Luke.
Na početku je sve nazočne je pozdravila predsjednica HKD Napredak gđa Ružica Ševarika Grozdić i izrazila radost da se ovo predstavljanje Monografije događa u okviru „Jukićevih dana“ koji se u Banja Luci obilježavaju već šest godina.
Riječ je uzeo moderator programa mons. Ivica Božinović, presnački župnik, ravnatelj Katoličkog školskog centra „Bl. Ivan Merz“ u Banjoj Luci i ekonom Banjolučke biskupije. U kratkim crtama podsjetio je na razlog ovoga okupljanja i predstavio sve predstavljače.
O vrijednosti ove knjige prva je govorila prof. dr. Szabo, koja je, između ostalog, istaknula: „Cjelokupna kompozicija knjige koja je pred nama, satkana je iz šest izvrsno sastavljenih i pomno uređenih tematskih cjelina – koje su u svojim bitnostima i zrcalo njenog cjelokupnog sadržaja, koji su potkrijepljeni, nizom tematskih manjih naslova, koji su i svjedoci sadržaja ove knjige koja je pred nama. Sadržaji ove knjige, također su i svjedoci života i rada, ali i hrabrosti i ustrajnosti naših prethodnika, ali i naših suvremenika, što znači i svih vas, koji i danas živite i radite i međusobno se pomažete, da kao i naši prethodnici, budete uvijek bolji ljudi – kršćani. Zato se i kaže da je povijest učiteljica života, ali ipak samo za one koji žele od nje nešto naučiti. Takve izvrsne mogućnosti pruža nam upravo i ova knjiga iz pera mons. Ante Orlovca.“ Prof. Agneza je u kratkim crtama prikazala svaku tematsku cjelinu:
Prva tematska cjelina, ili Prvi dio knjige ima naslov: Banjolučka župa u daljnjoj prošlosti, pri čemu je težište knjige o crkvama na području Banja Luke, u pred tursko i tursko vrijeme, te o djelovanju franjevaca na ovim područjima. Oni se ovdje prvi puta spominju 1495. godine, zajedno s njihovim najstarijim samostanima u Banjoj Luci, Zvečaju i Grebenu, kasnije Krupa na Vrbasu.
U drugom i trećem poglavlju riječ je o gradu Banja Luci i njezinoj župi za vrijeme Osmanske vlasti u doba njezina uspona u 16. i 17. st., i još zasebno u 18. st. pa sve do sredine 19. st. Navedena povijesna svjedočanstva, autor ove knjige mons. Anto Orlovac iznosi na temelju izvorne povijesne građe – odnosno službenih izvješća više franjevaca, koja su oni bili dužni sastaviti za svoje poglavare.
Četvrto poglavlje mons. Orlovac posvetio je starinama, među kojima su na prvome mjestu sačuvane matične knjige, koje pomno svjedoče rođenima, vjenčanima, umrlima, ali i drugim svakodnevnim događajima, među kojima su i epidemije, također i u gradu Banjoj Luci, također i u 18. i 19. st., tada osobito od kuge.
U petom poglavlju riječ je o prijenosu sjedišta župe s Lauša u Rakovac, zatim i o gradnji nove župne kuće i povratak župe u njezino povijesno mjesto – u grad Banju Luku, godine 1859.
Drugi, središnji i glavni i dio knjige – ističe prof. Szabo –autor je posvetio burnim događajima od spomenutog povratka župe u Banja Luku 1859. godine, pa sve do pada komunizma 1990. godine, te do danas. „U pomno uređenim poglavljima ponajprije je riječ o pohodima biskupa banjolučkoj župi od 1859. godine, pa sve do 1880., kada je godine 1871., na veliku radost vjernika, ponovno zazvonilo katoličko zvono u Banjoj Luci. Također i o velikim političkim promjenama koje su uslijedile godine 1878. nakon uvođenja austro-ugarskog protektorata u BiH. One su pridonijele i toliko željenoj uspostavu redovite crkvene hijerarhije u toj zemlji. Riječ je o Buli, Ex hac augusta, pape Lava XIII. od 5. srpnja 1881. godine, kojom je ponovno uspostavljena crkvena vlast u BiH. S njenom obnovom i postavljanjem prvog vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera,uređene su i biskupije u Bosni i Hercegovini, među kojima su sufraganske biskupije u Banjoj Luci i Mostaru. Autor mons. Orlovac pomno iznosi povijest osnivanja Banjolučke biskupije godine 1881., i revne prve biskupe franjevce, kao i nastojanja oko gradnje župne crkve 1892.g. kada je posvećena i danas možemo za nju reći da je najstariji vjerski objekt u gradu Banja Luci sačuvan u istom vanjskom izgledu već 132. g“, istaknula je prof. Szabo.
Slijedeće poglavlje mons. Orlovac posvetio je procvatu redovništva u Banjoj Luci i okolici. U spomenutom poglavlju navode se sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskog i sestre Klanjateljce Krvi Kristove, te u novije vrijeme sestre Misonarke ljubavi.
Kako je kazala prof. Szabo,osobita vrijednost ove knjige su poglavlja o katoličkoj župi u Banjoj Luci pod komunističkom vlašću. Pomno su opisani i mukotrpni događaji nakon pada komunizma 1990. godine, rapidno opadanje vjernika, ali i sveta radosna činjenica da je Banja Luka dala Crkvi dva kardinala – Vinka Puljića i grofa Guida Del Mestrija, rođena u Petrićevcu 1911.
Prof. Szabo dalje ističe da je znamenito poglavlje kojemu je mons. Orlovac dao naslov: Uzorni vjernici banjolučke župe među kojima su, uz bl. Ivana Merza, također i Ljubomir Maraković, Drago Dragović, rudarski radnik, te dvije časne sestre: s. Franciska, humanitarna djelatnica i misionarka, preminula 2005. godine i časna sestra milosrdnica Jeremija, kao i liječnik primarius dr. Ladislav Vlašić, preminuo 1989. godine, te mnogi drugi.
Što se duhovnih zvanja tiče župa, izneseno je da je župa dva biskupa: fra Matu Benlića (+1674.) i dr. Severina Perneka (+1997.), a vjerojatno i fra Tomu Ivkovića (+1633.). Svećenika je dale preko 40, nekoliko časne braće i 15-ak časnih sestara.
Istaknula je da je osobito je vrijedno VI. i ujedno zaključno poglavlje, a koje ima naslov: Statistike, Popisi žrtava 20. stoljeća iz Banjolučke župe, u kojemu je priložen i popis ubijenih i poginulih u ratu 1992,-1995. godine, kojih je 16.
U svom predstavljanju prof. Szabo spomenula je i nedavno umirovljenog banjolučkog biskupa dr. Franju Komaricu, „poznatog diljem svijeta kao mirotvorac koji je za svoje djelovanje primio niz međunarodnih priznanja i nagrada, i dva puta je predložen za Nobelovu nagradu za mir“.
Svoje izlaganje prof. Szabo je završila riječima koje se – kako je kazala – mogu protumačiti kao glavna poruka ove knjige: „Zlo i nepravda nemaju nikada šanse, a istina, opraštanje i ljubav, imaju uvijek šanse, njima pripada budućnost“.
Nakon dviju izvornih pjesama iz Slavonije u izvedbi KUD-a „J. Kozarac“, predstavljanje knjige je nastavio fra Ivo Orlovac koji je naglasak stavio na život i djelovanje franjevaca u župi od 1495. tj. od prvog spomena imena Banja Luka pa sve do 1900. kada su pastoralni rad preuzeli dijecezanski svećenici. Prikazao je u najkraćim crtama izvješća bosanskih biskupa koji su dolazili na ova područja u osmansko vrijeme počevši od fra Franje Baličevića 1600 .g., skradinskog biskupa fra Tome Ivkovića – koji je dva puta pohodio Banju Luku, 1626. i 1630. i podjeljivao sv. krizmu, fra Jerolima Lučića 1638., fra Marijana Markovića 1655., fra Nikole Ogramića Olovčića 1672. Zatim donosi pohod prvog apostolskog vikara fra Mate Delivića 1737. koji, skrivajući se od Turske vlasti, dolazi u Banju Luku i u selu Debeljacima krizmu dijeli dva dana. Župu je kasnije pohodio i biskup fra Pavao Dragičević i fra Marijan Bogdanović 1768.Slično se događa i u 19. st. sve do uspostave redovite hijerarhije, navodi fra Ivo koji je svoje predavanje referat zaključio riječima: „Koga imalo zanima povijest ove župe i Banje Luke općenito rado će posegnuti za ovom knjigom.“
Nazočnima se obratio i profesor povijesti Zoran Pejašinović ističući: „Odavno u ovoj sali nisam
vidio ovoliko ljudi, a ovdje sam čest sam gost. Drago mi je da nas je knjiga okupila. Lijep je osjećaj nekoga tko voli knjigu i tko se bavi knjigom, da vidi ovoliko ljudi pored sebe.“ Zahvaljujući mons. Orlovcu na trudu i znanju, izrazio je sigurnost da će ova knjiga pomoći svakome tko želi da „putuje u prošlost, ali da će biti i pomoć mnogima koji i dalje budu htjeli istraživati banjolučku prošlost“. Posebno je zahvalio autoru na „iscrpnom istraživanju ovog vjerskog povijesnog područja“ kojega je javnosti predstavio i koji je, prema njegovim riječima, nedostajao kada je u pitanju istraživanje povijesti ovoga grada.
Nakon izvedenih dviju staroslavonskih narodnih pjesama KUD-a „J. Kozarac“, okupljenima se obratio i autor Orlovac, te progovorio o tome, što ga je potaknulo i ujedno nosilo u pisanju knjige: „Zabilježeno da vremenima budućim svjedočanstvo ostavim, jer ova starodrevna župa Pohoda BDM u Banjoj Luci dosada nije imala svoje monografije, niti bilo kakva prikaza njezine bogate povijesti, osim jedne skromne knjižice moga dalekog prethodnika, banjolučkog župnika fra Josipa Dobroslava Božića, a župa piše svoju povijest barem od prvog spomena imena Banja Luka, već 530 godina.“ Na kraju je zahvalio svima koji su pomogli izdavanje ove monografije, posebno predstavljačima, župi Pohoda BDM na čelu sa župnikom vlč. Ošapom i mnogim drugima.
Na samom kraju se obratio, uime izdavača, župnik Ošap pozdravljajući sve nazočne i zahvaljujući svima koji su doprinijeli da ova „veličanstvena Monografija ugleda svjetlo dana“, počevši od autora mons. Orlovca, zatim svim predstavljačima, HKD-u Napredak, direktoru i zaposlenicima Univerzitetske Biblioteke koji su ustupili prostor za predstavljanje te svim donatorima čija se imena i uvrštena na kraju monografije. Posebno je izrazio radost da, kao domaći sin, koji je župnik već 10 godina, a odrastao u selu Debeljacima gdje je, kako je navedeno, biskup skoro prije 300 godina dva dana krizmu dijelio, aktivno mogao doprinijeti ovom događaju. Svi nazočni nastavili su se družiti u hodniku uz osvježenje i na večeri u župnom uredu.
Drugoga dana, u nedjelju 27. listopada, poslije pučke svete mise koju je u 10.30 predvodio mons. Orlovac, također je organizirano predstavljanje monografije za nazočne vjernike. Okupljenima su o knjizi progovorili prof. Agneza i mons. Orlovac. Predstavljanje su uljepšale svojim glazbenim nastupom dvije studentice s Akademije umjetnosti – župljanka Elena Ćurić, treća godina Solo pjevanja i Lana Rajković, studentica klavira, a koje su izvele tri arije od Vivaldia, Schuberta i Puccinia.
Druženje nastavljeno je u dvorištu crkve uz okrjepu i osvježenje. (kta/v.o.)
