Knjiga Jacquesa Dalaruna „Pronađeni životopis svetog Franje Asiškoga – nepoznati životopis Tome Čelanskog“, u izdanju „Brata Franje“, predstavljena je u četvrtak 18. rujna u crkvi sv. Franje Asiškoga na zagrebačkom Kaptolu, izvijestila je IKA.
Govoreći o djelu, fra Nikola Kozina, čiji magistarski rad obranjen u Rimu 2022. na Papinskom sveučilištu Gregoriana predstavlja analizu i komentar toga novootkrivenoga životopisa sv. Franje, pojasnio je da „nakon puno godina otkrivamo postojanje jednoga autentičnog djela o sv. Franji i to iz najranijih vremena franjevačkog pokreta, riječ je o 30-im godinama 13. stoljeća“. Naveo je da „zasigurno znamo da je autor ovoga djela Toma Čelanski, čija neka djela o sv. Franji već imamo, ali sada sa sigurnošću znamo i da je to riječ o, drugom po starini, djelu Tome Čelanskog o svetome Franji i da se to djelo nastavilo koristiti izvan Reda – u vrijeme kada je u franjevačkom Redu ulogu službenog Franjinog životopisa preuzeo spis sv. Bonaventure“. Spomenuo je da su zagrebački kanonici za blagdan sv. Franje koristili ovaj spis Tome Čelanskog. Upravo ovaj spis, koji je unutar franjevačke obitelji pao u tamu, tu u Zagrebu je sačuvan i ostao u upotrebi sve do kraja osamnaestog stoljeća, naveo je kao zanimljivost.
Fra Nikola je pojasnio i zašto je ovaj Franjin životopis i u samom Redu pao u zaborav: „Mnogi redovi svoj identitet dobivaju iz pravila koje imaju. Ono je pravno sigurno i čvrsto. A franjevačko Pravilo je jedan duhovni tekst te mi franjevci, kao orijentir života, imamo više uzor i osobu svetoga Franje. Jako je bitno kako je ta osoba predstavljena u vrijeme kad je bilo jako puno sukoba, pa i unutar Reda. Kad je i izvana Red bio viđen kao problematičan pokret, sv. Bonaventura – kao važna osoba u Redu – nastojao je ponuditi vlastiti tekst i vlastitu viziju Franje i njegovog ideala. Jednostavno, svi drugi tekstovi pali su u sjenu toga službenog teksta Franjevačkog reda. I ovaj tekst Tome Čelanskog je vrlo brzo pao u zaborav, a donosi nam ne toliko novosti o samome svetom Franji, koliko jedno viđenje mladoga reda o svome osnivaču“, zaključio je fra Nikola.
U predstavljanju su sudjelovali i viši znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu u Zagrebu, klasični filolog i teolog dr. sc. Jozo Vela i urednik knjige fra Josip Ivkić koji je opisao okolnosti suradnje s autorom knjige, prof. Jacquesom Dalarunom. (kta/ika)
