Predavanje o kotorskim flagelantima uz 800. obljetnicu spomena dubrovačkih bičevalaca – Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija

Predavanje o kotorskim flagelantima uz 800. obljetnicu spomena dubrovačkih bičevalaca – Dubrovačka biskupija

Predavanje „Stoljeća trajanja i stoljeće zaborava: kotorske bratovštine pijeteta, milosrđa, dobre smrti (O kotorskim flagelantima uz 800. obljetnicu prvoga spomena dubrovačkih bičevalaca)“ održano je u četvrtak 27. veljače 2025. u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku u organizaciji Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije. Predavačice su bile  izvanredna profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Ana Marinković i povjesničarka umjetnosti i samostalna istraživačica iz Kotora i Tivta Maja Marović.

U uvodnom predavanju dr. Marinković je govorila o povijesti dubrovačke crkve Svih Svetih (Domino) koja je u srednjemu vijeku bila jedna od najvažnijih gradskih crkava, a spominje se još krajem 12. stoljeća. Osim njezine arhitektonske i urbanističke važnosti očito je imala bitnu ulogu i u duhovnome životu grada jer se upravo uz nju vezuje djelovanje prve bratovštine flagelanata (bičevalaca). Njihova se matrikula spominje već u drugoj polovici 13. stoljeća i moguće da je nasljedovala neku možda još i stariju bratovštinu koja je uz tu crkvu djelovala. Istaknuvši kako je povijest izgradnje i preobrazbi crkve Domino kroz srednji vijek do danas (postojeća je crkva rezultat obnove nakon Velike trešnje iz 1667. godine) zapravo slabo istražena, zaključila je kako je slično i s bratovštinama koje su uz nju bile povezane. Stoga se očekuje da će buduća arhivska i terenska istraživanja dati cjelovitiju sliku o ovome važnome sakralnom mjestu srednjovjekovnog i renesansnog Dubrovnika.

Povjesničarka umjetnosti Marović uvodno je dala tumačenje pojma bratovština i njihovoga značenja u kršćanskoj Europi u vremenu srednjega i ranog novog vijeka. Potom je iznijela širi europski kontekst srednjovjekovnih flagelanata (bičevalaca) jasno razlučivši pojavu tog duhovnoga pokreta u širem smislu od nastanka samih bratovština koje su imale flagelantsku karizmu, ali su osim čisto duhovne osnove imale i jasno izraženu socijalnu notu. Ona se mahom očitovala kroz otvaranje hospitala i brige za ugrožene skupine društva, ponajčešće u okolnostima epidemija kuge, društvenih nemira ili nepogoda. Davši društveni i povijesni kontekst nastanka flagelantskih bratovština na istočnojadranskoj obali (Kotor, Dubrovnik, Korčula, Zadar itd.) predavačica je dala i pregled važne likovne baštine koja je izravno povezana upravo s djelovanjem ovih bratovština. Osim pojedinih crkava u tim gradovima opisani su razne svete slike, kipovi, relikvijari i djela primijenjene umjetnosti.

Predavačica Marović potom je fokus izlaganja okrenula prema samome Kotoru i njegovoj bičevalačkoj bratovštini Svetog Križa koja se izdvaja starinom (1298.) i ulogom u vjersko-humanitarnim aktivnostima u gradu, pa tako i osnivanjem hospitala 1372. godine. Crkva i sjedište bratovštine zauzimali su važno mjesto u urbanome tkivu Kotora, pa je izlaganje na slikovit način dalo pregled tog urbanističkog poteza sakralnih građevina u sjevernome dijelu grada (iza katedrale sv. Tripuna). Naposljetku se prešlo na umjetničku baštinu bratovštine Svetog Križa iz razdoblja kasnoga srednjeg vijeka među kojom je istaknuta luneta portala crkve Svetog Križa s prikazom „Imago pietatis“ iz 15. stoljeća te relikvijari i drugi zlatarski radovi koji se danas čuvaju u katedrali sv. Tripuna.

Zanimljivo je bilo i tumačenje simbola Kristove muke s pridruženim bičevalačkim oruđem. Spomenut je i slučaj crkve sv. Vinka u Škaljarima koja je podignuta u 19. stoljeću, ali s nekim starijim elementima. Posebno je stoga interesantno bilo uočiti kako se radi o „formama dugog trajanja“ koje su u Boki (i Dubrovniku) živjele i trajale sve do francuske okupacije početkom 19. stoljeća. Uz iznimku onih striktno crkvenih, poput bratovština posvećenih Presvetom Oltarskom Sakramentu, dekretom francuskih okupacijskih vlasti iz 1807. godine najveći je dio višestoljetnih bratovština likvidiran do 1811. godine. No, tragovi djelovanja kotorske bratovštine mogu se uočiti još i tijekom austrijske vlasti u 19. stoljeću kroz djelovanje bratovština posvećenih brizi za posljednji ispraćaj pokojnika.

Sve izloženo publici je jasno predočeno kao prilog očuvanju kulturne memorije grada Kotora i njegove dijeceze s čije je povijesne karte nasljeđe bratovštine Svetog Križa – i drugih višestoljetnih bratovština –  danas gotovo potpuno nestalo. Obje su predavačice odista spretno publiku provele ne samo kroz vrijeme, već i kroz konkretan prostor Dubrovnika i Kotora te su publici približili ovu slabo obrađenu temu.

Na početku večeri uime Vijeća za kulturu i znanost i njegove predsjednice Marijete Radić Grabovac publiku je pozdravio član Vijeća Ivan Viđen koji je napomenuo kako je predavanje organizirano povodom 800. obljetnice prvoga spomena dubrovačke bratovštine flagelanata (bičevalaca) koja je, prema povijesnoj predaji, od 1225. godine djelovala u crkvi Domino. Također je skrenuo pažnju kako Vijeće i ovakvim odabirom tema nastoji naglasiti povezanost dvaju bliskih i po mnogo čemu srodnih gradova, Dubrovnika i Kotora.

Vijeće za kulturu i znanost DB

Foto: Tea Kuzek Marević

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Blato: Misa za žrtve Bleiburga – Dubrovačka biskupija

Katoličke vijesti

NAJAVA 16. – 26. 3. Manifestacija Kršćansko lice kulture 2024. u Dubrovniku – Dubrovačka biskupija

Katoličke vijesti

Biskup Glasnović sudjelovao na “MED24” – Dubrovačka biskupija

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti