Danas jedan farizej pokušava iskušati Isusa. Iako je bio pravni učenjak, njegovo pitanje otkriva zapanjujuće neznanje. Kako?
Evanđelje (Pročitaj Mt 22,34-40)
Isus je potaknuo neprijateljstvo protiv sebe među vjerskim vođama podučavajući nekoliko oštrih prispodoba o kraljevstvu nebeskom. U našem današnjem čitanju, farizej, “znanjak zakona”, iskušavao ga je pitanjem: “Učitelju, koja je zapovijed zakona najveća?” Što je potaknulo ovo pitanje? Pravnici u Isusovo vrijeme provodili su sve svoje vrijeme proučavajući Mojsijev zakon i prosuđujući njegovo značenje. Međutim, za čovjeka čije je zvanje bio Božji Zakon, ovo pitanje pokazuje da je nešto pošlo po zlu. Očito je očekivao da će Isus odabrati svoju zapovijed “miljenika”, ali pritom će biti mnogo argumenata od onih koji su odabrali druge zapovijedi kao najvažnije. Nema sumnje da bi se mogao napraviti dobar pravni argument za sve različite zakone (ukupno oko 612 prema farizejskom brojanju), tako da bi odabirom jednoga Isus pripremio pozornicu za pobijanje, sukobljavanje i legalističko prepiranje. Što nije bilo u redu s pitanjem?
Prvi trag problema dolazi od Isusa. Primijetite da se Isus, odgovarajući na ispitno pitanje, poziva na dvije zapovijedi koje nisu bile dio Deset zapovijedi (pročitajte Izl 20,1-7). Kad ih čitamo, ne vidimo takve zapovijedi. Što je Isus učinio? On je sažeo Zakon, odbijajući suprotstaviti jednu određenu zapovijed drugoj. Pravniku je razlog za to trebao biti očigledan. Zakon nije bio popis pravila kojih se treba pridržavati. Bio je to, u svojoj ukupnosti, izraz Božje volje za čovjeka, darovan nam iz Njegove ljubavi. Svaka uvreda protiv toga bila je uvreda protiv samog Boga. Kao što sveti Jakov piše u svojoj poslanici: “Jer tko god obdržava sav Zakon, ali u jednome ogriješi, postaje krivac svega. Jer Onaj Koji je rekao: ‘Ne čini preljub’, rekao je i ‘Ne ubij’. Ako ne učiniš preljuba, nego ubiješ, postao si prijestupnik Zakona” (Jakovljeva 2,10-11).
Zbog toga je Isus odbio odgovoriti na pitanje učenjaka. Umjesto toga, On je sažeo značenje Zakona: ljubi Boga svime što jesi, ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe.[Napomena:NiMojsijevzakonniIsusnikadanasnisuuputilidavolimoBogasvogbližnjega[Note:NeithertheLawofMosesnorJesuseverdirectedustoloveGodourneighbori sebe. Ovo je uobičajeno pogrešno tumačenje Svetoga pisma. Bog koristi našu automatsku ljubav prema sebi kao mjeru kojom trebamo voljeti druge. U prirodi se hranimo, odijevamo, sklanjamo i tražimo zaštitu za sebe. Sveto pismo pretpostavlja ovu vrstu ljubavi u nama i upućuje nas da je prakticiramo i za druge.]Kada shvatimo da je ljubav cilj našeg života, jer smo stvoreni na sliku i priliku Boga koji je Ljubav, tada razumijemo da je Mojsijev zakon jednostavno opisao kako dolazimo do tog cilja. Sve su zapovijedi, dakle, jednako važne. Njihovo kršenje rezultira različitim stupnjevima posljedica, naravno, ali budući da su sve jedna Riječ od Boga, to se ne može rangirati po važnosti (pročitajte KKC 2069).
Ovaj pravni učenjak je promašio smisao svog proučavanja. Umjesto mudrosti, koja bi trebala biti plod mnogo učenja, bio je zarobljen u neznanju.
Mogući odgovor: Gospodine Isuse, pomozi mi da se uvijek, u svakoj situaciji, sjetim da je smisao mog života ljubav.
Prvo čitanje (Pročitaj Izl 22,20-26)
U ovom čitanju vidimo izričite upute koje je Bog dao svom narodu, preko Mojsija, da ih nauči kako voljeti svoje bližnje. Iz samo ovih nekoliko stihova možemo vidjeti koliko je za narod Izraela bilo važno da se prema svojim susjedima odnosi pravedno i suosjećajno. Nitko nije smio iskorištavati slabe i bespomoćne. Nitko nikada nije smio zaboraviti da su Izraelci bili robovi – bespomoćni, obespravljeni i potpuno ovisni o Bogu za svoje oslobođenje i svoje živote. Njihova vlastita povijest trebala ih je neizbrisivo obilježiti poniznošću. Njihov im je zakon dokazao da ne mogu istinski biti Božji narod ako nisu voljni voljeti svoje bližnje kao što vole sami sebe.
Kao što je sveti Ivan mudro napisao u svojoj poslanici: „Rekne li tko ‘Ljubim Boga’, a mrzi brata svoga, lažac je; jer tko ne ljubi svoga brata kojega vidi, ne može ljubiti Boga kojega ne vidi. I ovu zapovijed imamo od njega: Tko ljubi Boga, neka ljubi i brata svoga” (1 Iv 4, 20-21).
Mogući odgovor: Nebeski Oče, podložan sam praznim pričama o ljubavi prema Tebi, a opet sam ravnodušan prema svom bližnjem ili me ljuti. Molim te, oprosti mi i izliječi me.
Psalam (Pročitaj Ps 18,2-4, 47, 51)
Ako nam je prvo čitanje pomoglo razumjeti što je Isus mislio kad je rekao: “Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe”, ovaj psalam objašnjava što je mislio pod riječima: “Ljubi Jahvu, Boga svojega, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom dušom svojom um.” Kad čitamo ovu ekstatičnu ispovijest ljubavi prema Bogu, možemo li zamisliti onoga koji ju je napisao kako se pita: “Koja je od zapovijedi najveća”? Psalmist zna da svaku riječ koja izlazi iz Božjih usta treba čuvati, jer zna da je Bog njegova “stijena… tvrđava… izbavitelj.” Ovo je vrsta spoznaje Boga koju je Isus sigurno želio za pravnika koji ga je iskušavao. On želi da ga i mi imamo. Psalmist nas poziva da tu spoznaju izrazimo u našem responzoriju:“Volim te, GOSPODINE, snago moja.”
Mogući odgovor: Psalam je, sam po sebi, odgovor na druga naša čitanja. Ponovno ga pročitajte uz molitvu kako biste ga učinili svojim.
Drugo čitanje (Pročitajte 1. Sol 1,5c-10)
Mogli bismo se na prvi pogled zapitati kakve veze ovo čitanje poslanice ima sa sažetkom Zakona ljubavi prema Bogu i čovjeku. Ovdje je izazov to što danas čitamo samo mali dio poslanice. Dok budemo prolazili kroz to u tjednima koji su pred nama, vidjet ćemo što je sveti Pavao mislio u stihu 5: “Vi znate kakvi smo mi bili među vama radi vas.” Sveti Pavao, zajedno sa svojim suradnicima, Silvanom i Timotejem, ne samo da je propovijedao Evanđelje ovim bivšim poganima, već su im bili primjeri velike ljubavi, služenja i samopožrtvovnosti. Uspostavili su duboku privrženu vezu sa solunskim obraćenicima. Ta veza ljubavi prožima cijelu poslanicu. Tako nam sveti Pavao pokazuje ljubav prema Bogu i čovjeku. On je živa slika ispunjenja Zakona koji Isus darom Duha Svetoga omogućuje svima koji vjeruju u Njega.
Dakle, ako smo znatiželjni o tome kako ljubiti Boga i čovjeka, sveti Pavao nas ima čemu naučiti u tjednima koji dolaze.
Mogući odgovor: Gospodine Isuse, pomozi mi da zapamtim da ljubav prema bližnjemu uključuje i dijeljenje evanđelja s njim, riječju i djelom, kako nas uči sv.
Slika: Jacob Jordaens, “Krist među farizejima”, javno vlasništvo putem Wikimedia Commons.
