Čitanja za dvadeset i četvrtu nedjelju kroz godinu
Vjerske elite Isusova vremena žalile su se jer je jeo s grešnicima. On to još uvijek čini na misi. Zašto?
Evanđelje (Pročitaj Lk 15,1-32)
Sveti Luka nam govori: “Svi su se približavali carinici i grešnici da slušaju Isusa.” U židovskom društvu ti su ljudi bili izopćenici. Poreznici su bili omraženi zbog dosluha s opresivnom rimskom vladom. “Grešnici” su bili ljudi koji su javno prekršili Mojsijev zakon. Ipak, bili su privučeni Isusu. Htjeli su čuti što On ima za reći. Isusova spremnost da “griješnike primi i jede s njima” jako je razdražila farizeje i pismoznance. Zašto bi rabin, učitelj od povjerenja u Izraelu, dijelio zajedništvo za stolom s ljudima koji su, na ovaj ili onaj način, odbacili svoj židovski savez s Bogom? Njegovi kritičari su ga zbog toga oštro osudili.
Isus koristi tri parabole kako bi podsjetio vjerske elite na nešto što su zaboravili o Bogu. Da, On brine o pravednosti i pravdi. Da, On poziva svoj narod da živi na način koji odražava njihov odnos s Njim. Međutim, On je više od jednostavnog pravednog Sudca. On je milostiv.
Prispodobe o izgubljenoj ovci i novčiću postavile su pozornicu za prispodobu koju Isus stvarno želi reći svojim kritičarima. On ukazuje na dobro poznato iskustvo iz ljudskog života – kada nešto izgubimo, teško tražimo i konačno nađemo, želimo proslaviti dijeleći svoju radost s drugima: „Radujte se sa mnom jer sam našao svoju izgubljenu ovcu… novčić koji sam izgubio.” Isus kaže da se ova vrsta poznate radosti na zemlji također doživljava među anđelima na nebu “zbog jednog grešnika koji se kaje”. Dakle, ove prispodobe jasno pokazuju da Bog grešnike koji se kaju smatra svojim izgubljenim blagom, za kojim je dugo tragao; oni nisu Njegovi neprijatelji.
Sada Isus ulazi u priču koja će pomoći njegovim kritičarima da se prepoznaju i prepoznaju svoj problem, a ne njegov. To je omiljena parabola o izgubljenom sinu. Otac ima dva sina; mlađi traži nasljedstvo od oca i briše. Time u potpunosti odbacuje svoj židovski savez, onaj u kojemu je obrezan i odrastao. On odlazi “u daleku zemlju gdje je protraćio svoje nasljedstvo u rasipničkom životu”. Grješniji od toga nije mogao biti! Međutim, kada se pojave posljedice njegovih loših izbora, toliko su bolne da ga vrate “osjetilima”. Koja su njegova “osjetila”? Sjeća se pravednog života kojim je njegov otac uvijek živio. Drugim riječima, svjetlo i privlačnost vjernog zavjetnog života prodrli su u njegovu tamu. Odlučio je vratiti se ocu, pokajati se i zamoliti za milost. Znao je da je zaslužio izgubiti sinovstvo; računao je da će ga očevo milosrđe prihvatiti jednostavno kao najamnog radnika.
Po povratku, radost oca izbija i prelijeva se na sina, koji ne može završiti ni potpunu ispovijed. Zaboravite život “najamnika”! Otac ga oblači u finu odjeću (odbacujući ono što je sigurno moralo biti zaprljano i pohabano dronjce koje je nosio) i priređuje veliku zabavu: “Onda proslavimo gozbom, jer je ovaj moj sin bio mrtav i došao je ponovno u život; izgubljen je i pronađen je.” U toj je kući vladalo veliko veselje zbog grešnika koji se kajao, osim starijeg brata, onoga koji nikada nije odbacio život sa svojim ocem. Bio je zgrožen raskošnom zabavom koju je njegov otac priredio za svog brata rasipnika. Ne bi ni ulazio u kuću.
Otac izlazi i objašnjava: “Sine moj, uvijek si ovdje sa mnom; sve što imam je tvoje.” Jesu li se sada u ovoj priči prepoznali farizeji i pismoznanci koji su kritizirali Isusa? Oni su bili ti koji su pokušali održati savez. Nisu izgubili svoju baštinu od Boga. Međutim, njihova mlađa, luda braća (carinici i grešnici) svojom su pobunom ražalostila srce svoga Oca. Kad ih je Isus pozvao da se obrate i vjeruju u Evanđelje, postali su poput mlađeg sina iz prispodobe. Otac kaže: “Moramo slaviti i radovati se, jer je tvoj brat bio mrtav i ponovno je oživio; izgubljen je i pronađen.”
Je li ikakvo čudo što je Isus rekao apostolima da slave obrok kao središte svog obožavanja nakon što je otišao na nebo? On nastavlja primati grješnike koji se kaju za svoj stol; mi smo oni koji su bili mrtvi i ponovno smo oživjeli. Otac nam se raduje.
Mogući odgovor: Nebeski Oče, pomozi mi da se sjetim da kada se okrenem od svog grijeha i obraćam tebi, dajem ti veliku radost.
Prvo čitanje (Pročitaj Izl 32,7-11, 13-14)
Ovdje imamo razgovor između Boga i Mojsija nakon što su Izraelci, netom oslobođeni iz Egipta, raskinuli savez s Bogom u koji su svojevoljno bili zapečaćeni krvlju (vidi Izl 24,3-8). Bog eksplodira u gnjevu: “Ostavi me na miru,” kaže Mojsiju, “da moj gnjev planu na njih da ih uništi. Tada ću od tebe učiniti veliki narod.”
čekaj malo Što se dogodilo s milosrdnim Bogom o kojem je Isus poučavao u svojim usporedbama? Ovo mnogo više liči na reakciju prema grešnicima koju su farizeji i pismoznanci smatrali prikladnom. Naposljetku, ljudi su slobodno ušli u savez na planini Sinaj, a on je jasno odredio da je smrt kazna za njegovo kršenje. Bilo je vrijeme za pravdu. Neka počnu vatra i sumpor.
“Ali Mojsije je molio Gospodina.” Mojsije poziva Boga da se smiluje grešnicima. On daje izvrsne razloge da ih Bog poštedi. Oni su Njegov “vlastiti narod”, a Bog se zakleo njihovim precima da će biti Njegova “vječna baština”. Ovaj zagovor je djelovao; “Gospodin je popustio u kazni kojom je prijetio da će nametnuti svom narodu.” Što da radimo s ovim?
Prvo, moramo se zapitati zašto je Mojsije želio da Bog poštedi ovaj ukočeni narod koji mu je ponekad zagorčavao život (vidi Izl 17,4). Odakle Mojsiju taj poticaj za milosrđem? I sam je bio ubojica koji je jednom pobjegao od pravde zbog ubojstva Egipćanina. Odustao je kad mu se Bog ukazao kod gorućeg grma: nije htio izbaviti Izraelce. Jedino objašnjenje za ovu dramatičnu promjenu u njemu je ono što mu je Bog rekao kada ga je prvi put pozvao: “Ja ću biti s tobom” (vidi Izl 3,12). Božji je Duh bio na Mojsiju; bio je pomazan da bude vođa Božjeg naroda. U razmjeni između njih u našem čitanju, možemo vidjeti da Bog preuzima dio pravde i dopušta Mojsiju da preuzme dio milosrđa, zastupajući grešnike kako bi sačuvao njihove živote. Bog je kaznio ljude, ali su njihovi životi kao Njegovog naroda bili sačuvani.
Bog se slaže s Mojsijevim zahtjevom jer je on predlik Isusa, koji stupa u susret Božjoj pravdi na križu i dobiva za sve grešnike Božji ocean milosrđa. Ova vrsta otkupiteljskog milosrđa stalna je tema Starog zavjeta, počevši od Edenskog vrta. Vjerske elite koje su kritizirale Isusa u našem evanđelju trebale su to znati. Kad su se žalili da je Isus primao grešnike i jeo s njima, mogao je opravdano odgovoriti: “Pa, zašto ne bih?”
Mogući odgovor: Oče nebeski, hvala Ti što si uvijek imao plan da se pravda i milosrđe susreću, poljube — Isuse.
Psalam (Pročitaj Ps 51,3-4, 12-13, 17, 19)
Ovaj se psalam tradicionalno pripisuje Davidu, kralju Izraela, nakon njegovih grijeha preljuba i ubojstva. Puna je skrušenosti i kajanja grešnika: „Smiluj mi se, Bože, po dobroti svojoj; u veličini svoje samilosti izbrisa moju uvredu.” Ovdje opet vidimo da u povijesti Boga i Njegovog naroda, oni koji su pomazani Duhom Svetim, poput Mojsija i Davida, znaju da je Bog milosrdan. Kada dajemo žrtvu Gospodinu poniznog i skrušenog srca, znamo da nas On “neće prezreti”. Uvijek možemo pjevati, “Ustat ću i otići svome Ocu.”
Mogući odgovor: Psalam je, sam po sebi, odgovor na druga naša čitanja. Ponovno ga pročitajte uz molitvu kako biste ga učinili svojim.
Drugo čitanje (Pročitaj 1 Tim 1,12-17)
Sveti Pavao nam daje dirljivo osobno svjedočanstvo o milosrđu Božjem prema grešnicima. Bio je “bogohulnik i progonitelj i ohol”. Ipak, Bog ga je izabrao za apostola, jer je u svojoj nevjeri “djelovao iz neznanja”. Prisjetimo se da je Isus s križa molio za Božje milosrđe za one koji su ga ubili, okrivljujući njihovo neznanje, a ne zloću. Koliko od onoga što sudimo kod grešnika dolazi iz neznanja, a ne iz zloće? Sveti Pavao nas dalje uvjerava: “Krist Isus je došao na svijet da spasi grešnike. Od ovih sam ja prvi.” Shvatio je da je njegovo obraćenje bilo (i uvijek će biti) živi dokaz Božje strpljivosti i dobrote.
Vjerujemo li sami u to? Vjerujemo li u to za druge grešnike?
Mogući odgovor: Nebeski Oče, pomozi mi da imam istu strpljivost i dobrotu prema grešnicima kakvu si pokazao meni, grešniku koji treba Tvoje milosrđe.
✠
Autor fotografije Jametlene Reskp na Unsplash
