Poslijepodne s novom švicarskom gardom: priprema za misiju vjere i služenja
Europa

Poslijepodne s novom švicarskom gardom: priprema za misiju vjere i služenja

Vatikan, 5. svibnja 2024. / 17:00 sati

Za najnoviju klasu od 34 švicarska gardista koji će položiti prisegu u ponedjeljak, njihova se služba temelji na vjeri i ljubavi prema Crkvi i papi, jednako poznatoj kao i sama odora.

“Za mene je bilo nešto, prije svega, dati nešto Crkvi, jer Katolička crkva nam je puno dala kad sam bio dijete i ovom službom mogu nešto vratiti”, objasnio je Nicolas Hirt, jedan od novi čuvari koji potječu iz švicarskog kantona Fribourg.

Kadeti, kojima su se pridružili instruktori, okupili su se na medijskom događaju 30. travnja u dvorištu iza vojarne uz ulaz u Sant’Annu, koje je bilo ukrašeno zastavama svakog od švicarskih kantona.

Godišnja ceremonija prisege Švicarske garde održat će se u ponedjeljak, 6. svibnja, u dvorištu San Damaso Apostolske palače. Tamo će novi stražari svečano podići svoje desne ruke s tri ispružena prsta, predstavljajući Presveto Trojstvo, i proglasiti svoju prisegu: “Prisežem da ću vjerno, odano i časno služiti Vrhovnom Papi i njegovim zakonitim nasljednicima i posvećujem se njima svom svojom snagom. Tu istu obvezu preuzimam u pogledu Svetog kardinalskog zbora kad god je Apostolska Stolica upražnjena.”

Kadeti Švicarske garde vježbaju u Vatikanu 30. travnja 2024. Zasluge: Matthew Santucci/CNA
Kadeti Švicarske garde vježbaju u Vatikanu 30. travnja 2024. Zasluge: Matthew Santucci/CNA

Postojao je opipljiv osjećaj ponosa, možda čak i natruha nervoze, dok su mladići prošli tjedan marširali kultnim hodnicima, usavršavajući drevne obrede uoči dana koji će označiti prekretnicu u njihovim životima.

Renato Peter, koji dolazi iz malog sela u blizini St. Gallena (prvi iz svog sela koji je stupio u gardu), rekao je da je prvi put razvio želju da stupi u službu papinske garde nakon putovanja u Rim 2012. sa svojom biskupijom. .

“Kada radite u Vatikanu, morate se osjećati kao da se vraćate u povijest jer je ovdje napravljeno puno europske povijesti”, rekao je Peter, koji je svjestan da oni koji nose legendarnu trobojnu uniformu snose veliku odgovornost i predstavljaju veza s poviješću Crkve.

“Mi smo najmanja vojska na svijetu”, nastavio je Peter, naglašavajući da je služba u Švicarskoj gardi kao nijedna druga. “Ali, mi ne treniramo ratovati. Mi smo poput vojske, da, ali mi smo za sigurnost pape.”

Švicarska garda doista je najmanja stalna vojska na svijetu, broji samo 135 pripadnika (papa Franjo povećao je njezine činove sa 110 2018.), štiteći ne samo najmanji suvereni teritorij na svijetu, Grad Vatikan, već djeluje i kao osobni sigurnosne snage Svetog Oca.

Ove je godine Švicarska garda proslavila 518 godina služenja Apostolskoj Stolici. Njegova povijest seže do 22. siječnja 1506., kada je 150 švicarskih plaćenika, predvođenih kapetanom Kasperom von Silenenom iz središnjeg švicarskog kantona Uri, stiglo u Rim na zahtjev pape Julija II.

Ali ceremonija polaganja prisege održava se 6. svibnja, obilježavajući godišnjicu pljačkanja Rima 1527. godine od strane cara Svetog rimskog carstva Karla V. kada je 147 stražara poginulo štiteći papu Klementa VII.

Švicarska garda sastavni je dio povijesti papinstva i ključna komponenta sigurnosnog aparata Vatikana, ali oni također zauzimaju posebnu palaču u narodnoj mašti, naglašenu dubokom duhovnošću.

“To je drugi svijet, druga kultura, a prije svega obavljanje prilično jedinstvenog posla, to jest, tu je zaštita Svetog Oca”, rekao je vicekaporal Eliah Cinotti, glasnogovornik garde.

“Mislim da nema puno nas koji imamo tu sreću da imamo priliku služiti Svetom Ocu na taj način, stoga je Švicarska garda sasvim jedinstvena institucija.”

Cinotti je primijetio da za mnoge hodočasnike koji dolaze u Rim, što je često iskustvo koje se događa jednom u životu, straža djeluje kao točka susreta između naroda i Crkve, bacajući svjetlo na evanđeosku dimenziju njihova poslanja.

“Budući da smo švicarski gardisti i predstavljamo papu, tu smo i da budemo kršćani, da slušamo te ljude. Ne postoji posebna obuka za to jer to već proizlazi iz našeg kršćanskog karaktera da pomažemo drugima.”

Služba u Švicarskoj gardi je i fizički i psihički zahtjevna, a uvjeti za ulazak su strogi, iako se stražari ne suočavaju s raspoređivanjem u aktivne ratne zone, kao konvencionalni vojnici.

Budući stražar mora imati švicarsko državljanstvo, biti katolik, neoženjen i muškarac (nakon pet godina službe čuvari se smiju oženiti) i biti visok najmanje 1,74 metra (približno 5’8”). Obavezna je završena srednja škola (ili ekvivalent) i odslužen vojni rok.

Unatoč onome što neki smatraju ograničenjima ulaska, primijetio je Cinotti, tijekom godišnjeg poziva za prijavu ima između 45 i 50 kandidata i nije bilo problema sa zapošljavanjem.

Tijekom prvog kruga, potencijalni kandidati prolaze kroz preliminarnu provjeru i, ako budu odabrani, obavit će početni razgovor sa službenikom za zapošljavanje u Švicarskoj, koji obično traje od 30 minuta do jednog sata. Kandidati moraju proći i intenzivno psihološko testiranje kako bi se procijenilo mogu li izdržati zahtjeve posla.

Ukoliko se njihova kandidatura pokrene, šalju ih u Rim gdje su prva dva mjeseca izloženi radnom okruženju Vatikana i oko 56 sati intenzivne nastave talijanskog jezika. Njihova poduka također uključuje naglasak na njihovoj kulturnoj i duhovnoj formaciji.

Kadeti Švicarske garde pregledavaju svoje oklope u svojim vojarnama u Vatikanu 30. travnja 2024. Zasluge: Matthew Santucci/CNA
Kadeti Švicarske garde pregledavaju svoje oklope u svojim vojarnama u Vatikanu 30. travnja 2024. Zasluge: Matthew Santucci/CNA

Kadeti se zatim šalju u talijanski kanton Ticino u Švicarskoj, gdje ih lokalna policija podučava o samoobrani i korištenju vatrenog oružja. Dok stražari nose srednjovjekovne helebarde – oštricu sjekire na vrhu sa šiljkom postavljenu na dugu dršku – tijekom službenih papinskih događaja, svaki je opremljen 9 mm pištoljem GLOCK 19 Gen4, elektrošokerom i biber sprejom.

(Priča se nastavlja u nastavku)

Pretplatite se na naš dnevni bilten

Također postoji uvjet minimalne dvije godine službe nakon koje mogu odlučiti ostati ili se vratiti u Švicarsku.

“Otprilike 80% vraća se u Švicarsku, a 20% ostaje”, rekao je Cinotti. “Onih 80% koji se vrate u Švicarsku idu u policiju ili vojsku ili se vraćaju svom osnovnom zanimanju ili idu studirati na sveučilište.”

Također je primijetio da je bilo nekoliko godina u kojima će stražar prepoznati svećenički poziv. “Imali smo i određenu točku, ljudi koji su u to vrijeme ulazili u sjemenište, manje-više jedan godišnje.”

Dodao je: “Dvije godine nemamo nikoga, ali mislim da će doći, odnosno pitanje je zvanja.”

Švicarski gardisti stoje usred dvorane Pavla VI. tijekom opće audijencije pape Franje 10. siječnja 2024. Zasluge: Vatikanski mediji
Švicarski gardisti stoje usred dvorane Pavla VI. tijekom opće audijencije pape Franje 10. siječnja 2024. Zasluge: Vatikanski mediji

Cinotti je govorio o bezbrojnim sigurnosnim izazovima s kojima će se čuvar morati suočiti u svom svakodnevnom radu, koji može trajati od šest do 12 sati kontinuirane dužnosti, napominjući da je došlo do skoka u broju ljudi koji dolaze Vatikanu za pomoć.

Cinotti je također primijetio da je za sve stražare postojala dodatna krivulja učenja prilagodbe pastoralnom stilu pape Franje, što ga je dovelo u blizinu vjernika tijekom njegove audijencije u Rimu i njegovih putovanja u inozemstvo.

“Papa Franjo je kao i svaki papa”, primijetio je Cinotti. “On ima svoj stil, a mi se moramo prilagoditi papi.”

“Ako želi ići u kontakt s Božjim narodom, moramo jamčiti da je, naravno, sve u redu, ali ne možemo to spriječiti. On radi što hoće, on je papa”, dodao je.

Iako to može izazvati neke logističke probleme, Cinotti je potvrdio da su stražari obučeni da odgovore na moguće prijetnje. Rekao je da su s Francisom razvili simbiotski i uvijek profesionalan odnos.

“On odašilje neku vedrinu i neku svijest da smo mi tu pored njega, tu smo, kao žandarmerija, što nam omogućuje da potpuno mirno djelujemo na terenu, a da nas ne ometaju”, rekao je.

“On voli mijenjati planove i mijenjat će planove tijekom dana”, dodao je Cinotti, “ali nama to jako odgovara jer se prilagođavamo njemu i radimo ovu uslugu, a za nas je još uvijek važno jamčiti njegovu sigurnost.”

Matthew Santucci

Matthew Santucci je dopisnik CNA iz Rima sa sjedištem u uredu EWTN-a u Vatikanu. Odrastao je u Connecticutu, a od 2020. živi u Rimu. Diplomirao je povijest na Fordhamu i magistrirao međunarodne odnose na Luissu Guidu Carliju.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Državni odvjetnik Teksasa žalio se na odluku u slučaju protiv katoličke neprofitne organizacije

Katoličke vijesti

Liječnici osporavaju tvrdnju iznesenu na saslušanju u Senatu da pro-life zakoni ubijaju žene

Katoličke vijesti

Papa Franjo osuđuje kako se ‘nerođeni s invaliditetom pobacuju’ u kulturi bacanja

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti