Zaklada papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji prošle je godine sa 141,5 milijuna eura poduprla 5.335 projekata u cijelome svijetu, navodi se u izvješću Zaklade za 2024., prenosi u petak 20. lipnja Informativna katolička agencija pozivajući se na Kathpress.
Zaklada Pomoć Crkvi u nevolji u 2024. najveću je potporu pružila projektima u Ukrajini, Libanonu i Indiji, a gledano po kontinentima, najviše je pomoći otišlo u Afriku, navodi se u izvješću. Zaklada je prošle godine dobila ukupno 139,3 milijuna eura donacija i oporučnih darova, a tim iznosom, uz još 2,2 milijuna zaliha, financirale su se aktivnosti u iznosu od 141,5 milijuna eura. Pomoć Crkvi u nevolji sudjelovala je u 5.335 projekata u 137 zemalja. Samo u Austriji Zaklada je skupila 3,6 milijuna eura, 500.000 eura više nego u godini ranije.
„Materijalne nedaće mnogih kršćana diljem svijeta, prouzročene ratom ili sukobima, pogoršavaju se i time postaju egzistencijalne, a osim toga milijuni kršćana izloženi su progonu“, poručio je u priopćenju nacionalni ravnatelj Zaklade Crkva u nevolji za Austriju Tobias Pechmann. „Unatoč tim nevoljama, koje često ugrožavaju život, slušamo mnoga ohrabrujuća svjedočanstva o tome da vjera ondje gdje je ugrožena raste i da je živa“, dodao je.
Izvršna predsjednica Zaklade Regina Lynch u poruci upućenoj gotovo 360.000 dobročinitelja Zaklade naglasila je: „Zahvaljujući vašoj velikodušnosti Pomoć Crkvi u nevolji mogla je donijeti nadu stotinama tisuća naše braće u vjeri, koja su svakodnevno suočena s izazovima poput progona, rata ili teškog siromaštva. Iako mnogi od vas sami prolaze kroz teškoće, slijedili ste Božji poziv na donošenje nade drugima.“
Iz godišnjeg izvješća proizlazi da je 79,8 posto sredstava utrošeno u projekte povezane s misijama. Od toga, 84,7 posto bilo je namijenjeno humanitarnim projektima, pri čemu je Pomoć Crkvi u nevolji pozitivno odgovorila ja 5.335 od ukupno 7.296 zamolbi za pomoć iz cijeloga svijeta. Preostalih 15,3 posto izdataka na misijske projekte, u visini od 17,3 milijuna eura, izdvojeno je za aktivnosti povezane s informacijama, naviještanjem vjere i obranom progonjenih kršćana. U to se ubraja i objava vjerskog štiva kao i molitvene kampanje i zastupanje prava i interesa progonjenih kršćana i kršćana u nevolji. Nužni izdatci za administraciju iznosili su 7,5 posto ukupnih izdataka, a za marketing 12,7 posto.
Ukrajina je 2024. po treći put za redom dobila najveći iznos potpore Zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, 8,4 milijuna eura. Na drugom je mjestu Libanon sa 7,4 milijuna, zatim slijedi Indija sa 6,7 milijuna. Gledano po kontinentima, najviše pomoći dobila je Afrika, na koju otpada 30,2 posto ukupne pomoći. U Africi su najveće primateljice pomoći Nigerija i Burkina Faso.
Azija i Oceanija dobile su zajedno 18,7 pomoći. U Indiji, koja je ondje najveći primatelji, Pomoć Crkvi u nevolji dodijelila je i najveći broj stipendija.
Nakon Afrike i Azije s Oceanijom, treća svjetska regija po količini pomoći za projekte je Bliski istok, sa 17,5 posto. Ondje su najviše pomoći dobili Libanon, Sirija i Sveta zemlja . Latinska Amerika i Europa dobile su 16,8 posto odnosno 15,9 posto ukupne pomoći. Preostali udio od 0,9 posto bio je namijenjen ostalim dijelovima svijeta.
Pomoć Crkvi u nevolji dodijelila je 2024. godine gotovo 1,85 milijuna za misne stipendije za 42.252 svećenika, što je najveći broj u povijesti Zaklade. Statistički gledano, svaki deseti svećenik na cijelome svijetu dobio je u 2024. pomoć od Zaklade, a svakih 17 sekundi negdje na svijetu slavi se misa na nakanu dobročinitelja.
Osim toga, Zaklada Pomoć Crkvi u nevolji u 2024. poduprla je izobrazbu gotovo 10.000 kandidata za svećenike. Svaki jedanaesti kandidat na svijetu dobio je pomoć, većina njih u Africi (5.305), u Latinskoj Americi (1.824), Aziji (1.752) i Europi (1.080), pri čemu je potporu dobilo više od 700 svećeničkih kandidata u Ukrajini. (kta/ika)
