„Da bi župna kateheza bila učinkovita, potrebni su karizmatski pastiri i katehisti koji će je provoditi. Moramo tražiti takve ljude koji će svjedočanstvom svojih života ulijevati povjerenje mladim naraštajima“, rekao je u Katowicama za poljsku Katoličku informativnu agenciju biskup Marek Mendyk, bivši predsjednik Povjerenstva za katolički odgoj i obrazovanje Poljske biskupske konferencije (KEP).
Status rada na smjernicama o župnoj katehezi (koja treba obuhvatiti djecu, mlade, ali i odrasle) jedna je od tema 401. plenarnog zasjedanja Poljske biskupske konferencije koje se održava u Katowicama od 10. do 12. lipnja.
Biskupi su razgovarali o tim pitanjima u skupinama. Nakon što je rasprava završila biskup Marek Mendyk izvijestio je o njezinim zaključcima.
Tako su novinari mogli saznati da tim za župnu katehezu pod vodstvom biskupa Artura Ważnyja želi predložiti pet osnovnih vrsta župne kateheze. Prve tri odnose se na sakramente krštenja, prve pričesti i krizme te se tiču djece i mladih. Preostale dvije usmjerene su na katehezu odraslih vjernika. Prvi dio katehetskog rada s odraslim vjernicima uključivao bi liturgijsku, moralnu, duhovnu, doktrinarnu, društvenu, kulturnu i biblijsku dimenziju. Drugi dio bi bila kerygmatska kateheza koja bi bila posebno upućena onima koji još nisu postigli osobno iskustvo vjere.
„Župnu katehezu treba shvatiti kao sastavni dio onoga što radimo u školi. To ne mogu biti različite stvarnosti. Dok poučavanje vjeronauka u školi ima predevangelizacijski karakter, gdje propovijedamo kerygmu, odnosno prvi, temeljni nauk vjere, župna kateheza trebala bi voditi liturgiji“, rekao je biskup Marek Mendyk.
Dodao je da ako je župna kateheza povezana samo s prenošenjem sadržaja, ona neće biti učinkovita, pa neće dovesti vjernike do pune ljepote liturgije, a time ni do punog sudjelovanja u životu Crkve.
„S organizacijskog, metodološkog i sadržajnog gledišta, župna kateheza ne može se provoditi na isti način kao nastava vjeronauka u školi“, smatra biskup Mendyk. Ciljevi ove kateheze, izneseni u crkvenim dokumentima, su specifični: odgoj za upoznavanje vjere, upoznavanje crkvene zajednice, formiranje osjećaja odgovornosti za zajednicu, moralni odgoj, poznavanje liturgije i formiranje misijskog duha.
Biskupi su također naveli da su za učinkovitost župne kateheze potrebni karizmatični svećenici i katehisti koji će je provoditi. „Moramo tražiti takve ljude koji će svjedočanstvom svoga života ulijevati povjerenje, a ujedno će biti vodiči vjere mladim naraštajima“, dodao je biskup świdnički.
„Takve karizmatske osobe mogu se i trebaju tražiti i u raznim katoličkim zajednicama kao što su Neokatekumenski put, Domowy Kościół (laička udruga za bračne parove) ili Pokret Svjetlo-Života. Moramo doprijeti do onih koji su već potvrđeni u Crkvi i koji su već otkrili svoje mjesto u njoj te su se spremni uključiti“, rekao je biskup Mendyk.
Tim za župnu katehezu svoj rad provodi u bliskoj suradnji s radnom skupinom za kontakte s poljskom Vladom o nastavi vjeronauka u školi (koja izrađuje kurikulum za nastavu vjeronauka u školi). Predvodi ga biskup Wojciech Osial, predsjednik Povjerenstva za katoličko obrazovanje Poljske biskupske konferencije.
„Ne znamo što će se dogoditi za šest mjeseci ili godinu dana. Sadašnja stvarnost je vrlo promjenjiva, ali kao učitelji vjere moramo se snaći u njoj. Također, moramo biti u stanju motivirati studente i mlade. Stoga je postojala potreba da se lekcije vjeronauka učine privlačnijima. Stalno ponavljamo svoj apel vjeroučiteljima da ne štede svoje talente, predanost i snagu kako bi školski sati vjeronauka doista imali svoj sjaj i privlačnost. I ovdje su nam potrebni karizmatični učitelji, a ima ih puno“, rekao je biskup Mendyk.
Kako je dodao, ako mladi sudjeluju do kraja na vjeronauku to je „samo zato što se susreću s ljubaznošću, otvorenošću i razumijevanjem svojih učitelja i vodiča u vjeri“.
Biskupi su se osvrnuli i na problem kod učenika koji ne pohađaju nastavu vjeronauka jer nemaju tu mogućnost u školi. Razlog za to je činjenica da se ti sati obično smješteni na kraju nastave kad radi prijevoza već dio učenika već mora krenuti svojim domovima. To se posebno odnosi na male gradove i ruralna područja. „Stoga postoji poticaj da se organizira neki oblik pomoći u duhovnom rastu za njih u župama“, dodao je biskup Mendyk.
Tijekom rada u skupinama na temu kateheze i vjeronauka, biskupi su govorili i o podršci samim katehistima laicima koji su nedavno prosvjedovali zbog promjena koje je donijelo Ministarstvo obrazovanja. „Činimo sve što je moguće da ih zaštitimo i omogućimo im da nastave sa svojim radom. Ovaj pokret univerzalne podrške vjeroučiteljima vrlo je vidljiv. Želimo da budu najbolji u katehezi i ne razdvajamo ih na svećenike i laike. S druge strane, vidimo njihovu predanost, kompetentnost i življenje vjere te sposobnost izgradnje odnosa“, kazao je biskup Marek Mendyk.
(kta)
