Pobožnost križnog puta na kojoj vjernici u korizmi rado sudjeluju moli se u crkvama i župama diljem biskupije.
Vjernici Konavala okupljaju se na pobožnosti petkom i nedjeljom te sabrano razmatraju Kristovu muku od trenutka osude na smrt do polaganja u grob, kako se opisuje u tekstovima uz četrnaest postaja križnog puta. Pjevanje dijelova korizmenih napjeva “Stala plačuć’ tužna mati” uz pojedine postaje produbljuje sabranost i opće molitveno ozračje.
Križni put kao pobožnost nastao je u srednjem vijeku, od običaja da se hodočasti u Svetu Zemlju i obilaze mjesta Isusove muke i smrti u Jeruzalemu. S vremenom se proširilo svuda po svijetu, tako da su vjernici išli od postaje do postaje, razmatrajući pritom koju je žrtvu Krist podnio za spasenje svijeta.
Pobožnost su posebno širili franjevci pa je papa Inocent XI. 1686. godine odobrio postavljanje postaja križnog puta u svim franjevačkim crkvama. Papa Klement XII. 1731. god. odobrenje je proširio na sve druge crkve, uz uvjet da ih postave franjevci, uz suglasnost mjesnog biskupa. Tada se i utvrdilo da broj postaja bude 14. Odobrenje da se postaje križnog puta podižu bez nadležnosti franjevaca izdano je 1862. godine.
Evo kako je bilo na pobožnostima križnog puta u župi sv. Nikole u Čilipima.
A.T.
Fotografije: konavoske župe
