U Biskupijskom centru u Mostaru 6. ožujka održan je redoviti godišnji Pastoralni dan svećenika u dušobrižništvu na području Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije. Susret je organizirao Biskupski ordinarijat u suradnji s Teološko-katehetskim institutom a ovakvi susreti održavaju se od 2008. godine. Uz biskupa domaćina mons. Petra Palića, na pastoralnom susretu nazočio je velik broj svećenika, izvijestila je Crkva na kamenu.
Na početku, nakon molitve, sve je sudionike u ime organizatora pozdravio dr. don Marko Šutalo, predstojnik TKIM-a. Istaknuo je da su članovi Prezbiterskoga vijeća naših biskupija na prošloj sjednici predložili teme, odnosno nastavak razmatranja o dokumentima Drugoga vatikanskog sabora, a koje je Papa predložio kao pripremu za veliki Jubilej 2025. godine, te izrazili želju da se u ovakve susrete uključe i konkretni pastoralni prijedlozi za svećenike koji djeluju u pastoralu. Godina 2024. predviđena je, u pripravi za već spomenuti Jubilej koju je Papa otvorio 21. siječnja 2024. na Nedjelju Božje riječi, kao Godina molitve. Neke biskupije su već predložile da se u župama osnuje skupina vjernika koja bi preko Lectio Divina, Božanskoga čitanja Svetoga Pisma bila aktivna, okupljala se i razmatrala Božju Riječ. Stoga je ovo prilika da glavna tema današnjega susreta, odnosno programa Pastoralnoga dana bude: “I Riječ tijelom postade i nastani se među nama”, kazao je don Marko te najavio i pozdravio dvoje predavača čija bi izlaganja mogla biti od pomoći svima u pastoralu.
Prvo predavanje okupljenima imao je dr. sc. fra Domagoj Runje, pročelnik katedre Svetoga Pisma Staroga Zavjeta na KBF-u u Splitu, profesor koji na portalu “Mreža riječi” redovito tumači nedjeljna čitanja, rado održava duhovne vježbe, biblijske večeri i sudjeluje u formacijama lektora. Tema njegoa predavanja bila je “Smisao i svrha Svetoga Pisma prema dogmatskoj konstituciji Drugoga vatikanskog sabora Dei Verbum“.
Prof. Runje govorio je o Svetom Pismu kroz dogmatsku konstituciju Dei Verbum iznoseći teze koja ova konstitucija pobliže objašnjava. Sveto Pismo je sredstvo komunikacije između Boga i Crkve – Zaručnice svoga ljubljenog Sina. To je neprekidni dijalog ljubavi između Boga i Crkve, a komunikacijsko sredstvo toga dijaloga ljubavi jest Sveto Pismo. Svete su knjige od samoga početka nadahnute Duhom Svetim što je Crkva tijekom povijesti prepoznala, a proučavanje Svetoga Pisma treba biti duša teologije.
U Svetom Pismu nema ni jedne teme koja nije vezana za naš svakodnevni život, ono ne daje sva rješenja, ali nam pomaže pronaći ispravan put. U ljudskom životu ne postoji ništa što se ne tiče Boga, kazao je prof. Runje.
Na žalost, među nama vjernicima veoma je malo prisutno redovito čitanje Svetoga Pisma. Prema nekim istraživanjima, 80 posto vjernika jedini kontakt sa Svetim Pismom ima u crkvi na svetoj Misi. Ako vjernik ide svake nedjelje na svetu Misu, imat će priliku redovito čuti što mu Gospodin poručuje, no što je s onim vjernicima koji ne dolaze redovito na misna slavlja, upitao se prof. Runje. Ostaje nam nada da će se to promijeniti te da će ova konstitucija više zaživjeti u Crkvi. Za provedbu nekoga crkvenog sabora potrebno je 100 godina da zaživi, dogodine je 60 godina od završetka Drugog vatikanskog sabora. Nemamo još previše vremena.
Drugo predavanje održala je dr. sc. Jadranka Garmaz pročelnica Katedre Religiozne pedagogije i katehetike na KBF-u u Splitu, predstojnica katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, sudionica i voditeljica mnogih tečajeva za liturgijske čitače. Prof. Garmaz govorila je o “Iskustvu biblijske formacije odraslih”. Prof. Garmaz govorila je o osobnom iskustvu i projektima koje je zajedno s dr. sc. fra Domagojem Runjom i ostalim kolegama provela u pojedinim župama. Jedan od tih je biblijska kateheza koja je bila projekt Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije koji se održao u suradnji sa župom Gospe od Otoka u Solinu. Okupili su biblijsku skupinu koja će u molitveno-meditativnom ozračju zajedno čitati odabrane tekstove Svetoga Pisma. Odabir biblijskih tekstova slijedio je misna čitanja predstojeće nedjelje kako bi se što bolje pripravili za slavlje Dana Gospodnjeg. Uza stručno teoretsko tumačenje biblijski tekstovi obrađivali su se i pomoću kreativnih metoda izražavanja koje pretpostavljaju aktivno sudjelovanje polaznika s ciljem da se stvori interakcija između biblijskoga teksta i svakodnevnog osobnog života. Također cilj je bio da kateheze dotaknu sudionike da upoznaju i čitaju Sveto Pismo, suočavaju vlastiti život s biblijskim tekstovima i da se oblikuje zajednica kojoj je u središtu Sveto Pismo i da Riječ Božja odjekne u njihovu životu. Biblijske večeri održavale su se pod timskim vodstvom bibličara, teologa i vjeroučitelja.
Susreti su zamišljeni kroz četiri elementa: 1. “ja” – obratiti pozornost na osobu u suodnosu s tekstom, da slušajući postanu dio njega i da ga prenesu u svoj život; 2. “mi” – što znači zajedništvo i kako nas tekstovi Božje Riječi mogu što bolje povezati kao zajednicu; 3. sadržaj – temeljito obrađivanje tekstova za nadolazeću nedjelju, misna čitanja; 4. kontekst iz svakodnevnoga života, što nam Božja Riječ poručuje danas. Veoma je važno da u ovakvim župnim katehezama bude prisutan župnik ili župni kapelan.
Nakon predavanja prisutni su imali priliku postaviti pitanja te raspravljati o navedenim temama. Susret je završio molitvom i zajedničkim objedom. (kta/cnak.ba)
