Povodom stote obljetnice kanonizacije svete naučiteljice Crkve, kardinal državni tajnik predvodio je jučer, 17. svibnja, misu u crkvi Trinità dei Monti: primjer ove redovnice odgovor je na „neobuzdanu i grčevitu potragu za neovisnošću od svih i svega“ koja današnjici ne nudi rješenje „za tajanstvene nepoznanice ljudskog stanja“.
„Jedna od najoriginalnijih i najsimpatičnijih figura kršćanstva“, tako je državni tajnik kardinal Pietro Parolin opisao svetu Tereziju od Djeteta Isusa i Svetog Lica, poznatu kao Terezija iz Lisieuxa, u propovijedi na misi koju je predvodio jučer, 17. svibnja, u njoj posvećenoj crkvi Trinità dei Monti u Rimu. Proslava je održana povodom stote obljetnice kanonizacije te karmelićanke čije se relikvije tamo čuvaju, piše Vatican News.
Ta svetica, koja se zajedno s Franjom Ksaverskim časti kao zaštitnica misija, razlikuje se od tog isusovačkog sveca po tome što je cijeli svoj život provela u molitvi u samostanu. Kardinal Parolin je podsjetio na „mali put“ koji je odabrala ta svetica, zaštitnica Francuske i crkvena naučiteljica, životni stil koji se sastoji u činjenju malih konkretnih stvari u svakodnevnom životu s ljubavlju, poniznošću, povjerenjem, jednostavnošću i prije svega s potpunim predanjem u Božje ruke. To nije neka vrsta lakog infantilizma, istaknuo je kardinal, već „radikalan povratak evanđelju”.
Sveta Terezije iz Lisieuxa ističe se i zbog pažnje koju je znala pokazivati prema Bogu koji svaku osobu promatra u njezinoj jedinstvenosti te daje ljubav ne gledajući na osobne zasluge, već potpuno besplatno. Kardinal je objasnio snažnu aktualnost poruke koju daje sveta Terezija koja je izabrala put malenosti dok čovjek danas, kao i u prošlosti, „na različite načine odbacuje prirodnu i uzajamnu ovisnost o drugima i o ekosustavu kako bi postao poput Boga“. Državni tajnik je dodao da „u toj neobuzdanoj i grčevitoj potrazi za autonomijom, samodostatnošću, neovisnošću od svih i svega, moderni čovjek nije u stanju dati „odgovor na tajanstvene nepoznanice ljudskog stanja“, kao što su smisao života, pojam dobra i grijeha, razlozi patnje i put postizanja istinske sreće. (kta/rv)
