Ekološka i kulturna blaga predstavljaju ujedno i veliku odgovornost jer zahtijevaju od svih – civilnih vlasti i svih građana – promicanje inicijativa koje razvijaju prirodne i ljudske resurse na održiv i pravedan način, istaknuo je papa Franjo u govoru pred državnim vlastima prvog dana pohoda Papui Novoj Gvineji, piše Vatican News.
Obilje materijalnih dobara nije dovoljno da se rodi životvorno, spokojno, radišno i radosno društvo, koje se bez šireg duhovnog pogleda okreće samo sebi i to dovodi do suhoće srca. Kao rezultat toga, društvo gubi smjer i zaboravlja ispravnu hijerarhiju vrijednosti, poručio je papa Franjo vlastima Papue Nove Gvineje u govoru u konferencijskom centru Leaders Foyeru Apec House u Port Moresbyju u jutarnjim satima po lokalnom vremenu u subotu 7. rujna, prvog dana pohoda toj državi. Govor je održao pred oko 300 političkih i vjerskih vođa, veleposlanika, poduzetnika te predstavnika civilnog društva.
Drago mi je što sam danas s vama i što sam posjetio Papuu Novu Gvineju, rekao je Sveti Otac te pozdravio sve građane te zemlje, poželjevši im mir i blagostanje. Također, iskazao je zahvalnost državnim vlastima koje, kako je rekao, pomažu Crkvi u duhu međusobne suradnje i na opće dobro.
Istaknuvši da Papuu Novu Gvineju čini arhipelag sa stotinama otoka te da se u njoj govori više od osamsto jezika, a što odgovara isto toliko etničkih skupina, Papa je rekao da sve to upućuje na iznimno kulturno bogatstvo. Moram priznati da i mene to uistinu fascinira na duhovnoj razini, jer zamišljam da je ova golema raznolikost izazov Duhu Svetome, koji stvara sklad među razlikama, naglasio je Papa te dodao da je zemlja bogata i prirodnim resursima.
„Ta su dobra od Boga namijenjena cijeloj zajednici – cijeloj zajednici – pa čak i ako je za njihovu eksploataciju potrebno uključiti šire vještine i velike međunarodne tvrtke, ispravno je da se u raspodjeli prihoda i u korištenju radne snage uzimaju u obzir potrebe lokalnog stanovništva kako bi došlo do učinkovitog poboljšanja njihovih životnih uvjeta”, rekao je Sveti Otac.
Ta ekološka i kulturna blaga, pojasnio je, predstavljaju ujedno i veliku odgovornost jer zahtijevaju od svih – civilnih vlasti i svih građana – promicanje inicijativa koje razvijaju prirodne i ljudske resurse na održiv i pravedan način. Način je to koji poboljšava dobrobit svih, ne isključujući nikoga, kroz konkretne programe, međunarodnu suradnju, uzajamno poštovanje i sporazume koji su korisni za sve strane, naglasio je Papa.
Sveti se Otac zatim osvrnuo na problem plemenskog nasilja, istaknuvši kako se nada da će tome doći kraj jer takvo nasilje uzrokuje mnoge žrtve, onemogućuje ljude da žive u miru i koči daljnji razvoj. „Apeliram stoga na svačiji osjećaj odgovornosti kako bismo zaustavili spiralu nasilja i umjesto toga odlučno krenuli putem koji vodi k plodnoj suradnji na dobrobit svih ljudi u zemlji”, naglasio je.
Među ostalim, Papa je istaknuo da ljudima treba više od osnovnih životnih potrepština. Također, dodao je, potrebna im je velika nada u njihovim srcima. To im omogućuje potpuni život, daje im polet i hrabrost za poduzimanje opsežnih projekata i omogućuje im da podignu svoj pogled prema gore, prema golemim horizontima, naglasio je.
Obilje materijalnih dobara nije dovoljno da se rodi životvorno, spokojno, radišno i radosno društvo, koje se bez šireg duhovnog pogleda okreće samo sebi, a što dovodi do suhoće srca. Kao rezultat toga, društvo gubi smjer i zaboravlja ispravnu hijerarhiju vrijednosti. Štoviše, ta suhoća društvu oduzima poriv da ide naprijed i, kao što se događa u nekim bogatim društvima, blokira njegov napredak do te mjere da ono gubi nadu u budućnost i više ne nalazi razloge za prenošenje života i vjere budućim generacijama, naglasio je Papa.
Zato je, dodao je, potrebno usmjeriti duh prema većim stvarnostima. Naši stavovi i postupci moraju biti podržani unutarnjom snagom, koja ih štiti od rizika da budu iskvareni ili da izgube sposobnost prepoznavanja vrijednosti rada i potrebe da ga obavljamo s predanošću, rekao je Sveti Otac te dodao da duhovne vrijednosti uvelike utječu na izgradnju vremenitih stvarnosti.
„Za sve one koji se izjašnjavaju kršćanima – veliku većinu vašeg naroda – žarko se nadam da se vjera nikada neće svesti samo na poštivanje rituala i propisa. Neka umjesto toga bude obilježena ljubavlju prema Isusu Kristu i nasljedovanjem njega kao učenika. Na taj način vjera može postati življena kultura, nadahnjujući umove i djelovanje te postajući svjetionik koji osvjetljava put naprijed. Istodobno, vjera također može pomoći društvu u cjelini da raste te pronađe dobra i učinkovita rješenja za svoje najveće izazove”, naglasio je papa Franjo te dodao da je došao kao nasljednik apostola Petra ohrabriti katoličke vjernike kako bi nastavili svoj put te kako bi ih utvrdio u njihovu ispovijedanju vjere.
S radošću, istaknuo je Papa, započinjem svoj posjet među vama. Zahvaljujem vam što ste mi otvorili vrata svoje lijepe zemlje, koja je tako daleko od Rima, a opet tako blizu srcu Katoličke Crkve. Jer u srcu Crkve je ljubav Isusa Krista, koji je na križu zagrlio sve ljude. Njegovo je evanđelje za sve narode, jer nije vezano ni za jednu zemaljsku moć, već je slobodno hraniti svaku kulturu i činiti da u svijetu raste Kraljevstvo Božje, rekao je, među ostalim, papa Franjo. (kta/rv)
