Zapadna teologija riskira da postane apstraktni i racionalizirani razgovor među akademicima, a ne sredstvo za njegovanje vjere Božjeg naroda, rekao je papinski propovjednik.
“Teologija, prije svega na Zapadu, sve se više udaljava od snage Duha i oslanja se na ljudsku mudrost”, rekao je kardinal Raniero Cantalamessa članovima Rimske kurije tijekom korizmene meditacije 1. ožujka.
Papa Franjo nije prisustvovao meditaciji, iako je Cantalmessa rekao nazočnima da papa njegov govor prati na daljinu. Bilo je nazočno i nekoliko drugih kardinala.
Moderni racionalizam je “zahtijevao da kršćanstvo svoju poruku predstavi dijalektički”, podvrgavajući je modusima istraživanja i rasprave koji su filozofski prihvatljivi, rekao je. Ali “opasnost koja je svojstvena ovom pristupu teologiji je da Bog postaje objektiviziran, postaje objekt o kojem govorimo, a ne subjekt s kojim ili u čijoj prisutnosti razgovaramo.”
Čisto racionalistički oblik teologije čini da ona postaje “sve više i više dijalog s akademskom elitom trenutka, a sve manje i manje hrana za vjeru Božjeg naroda”, rekao je kardinal.
“Iz ove situacije se izlazi samo molitvom, razgovorom s Bogom prije nego što se uopće govori o Bogu”, rekao je. Citirajući svetog Evagrija Pontijskog, kršćanskog redovnika iz četvrtog stoljeća, Cantalamessa je rekao: “Ako ste teolog, istinski ćete moliti, a ako istinski molite, bit ćete teolog.” Zatim je naveo primjer svetog Augustina, za kojeg je rekao da je proizveo svoju “najtrajniju” teologiju kroz razgovor s Bogom u njegovim Ispovijedi.
Vjera se, istaknuo je, “ne suprotstavlja razumu, nego pretpostavlja razum, kao što milost pretpostavlja prirodu”.
Osvrćući se na Isusove riječi iz Evanđelja po Ivanu – “Ja sam svjetlo svijeta” – Cantalamessa je rekao da je Isus poput sunca čiji sjaj ne otkriva samoga sebe nego stvari svijeta u njihovom pravom svjetlu.
Zbog toga je, rekao je kardinal, sveti Ivan u svojim poslanicama poticao ljude da ne ljube stvari svijeta jer su one izvor požude i oholosti. Svjetovnost je, rekao je, “u religioznom i duhovnom okruženju ekvivalent onome što u društvenoj sferi nazivamo sekularizacijom”.
“Ovo je najpotrebniji post od svih danas: post od svijeta”, rekao je Cantalamessa.
Ipak, kardinal je brzo primijetio da svijet o kojem govori nije “svijet stvoren i od Boga ljubljen”, niti ljudi u svijetu “kojima, naprotiv, uvijek moramo ići ususret, osobito siromašnima, posljednjima , patnja.”
Zapravo, “miješati se s ovim svijetom patnje i marginalizacije paradoksalno je najbolji način odvajanja od svijeta”, budući da nas udaljava od “načela na kojem svijet počiva: sebičnosti”.
Cantalamessa je rekao da je glavni uzrok iza modernog duha svjetovnosti “kriza vjere”, budući da je vjera ta koja čini kršćane “više neod svijeta”.
“Krist zamjenjuje svjetovni model,” za koji je rekao da upravlja vlastitim trojstvom: užitkom, moći i novcem. “Ali jesmo li sigurni da smo na svoj mali način i sami imuni na to?”
Međutim, kardinal je rekao da kršćane može utješiti Isusova molitva ocu za učenike u Evanđelju po Ivanu: “Ne tražim da ih uzmeš sa svijeta, nego da ih čuvaš od Zloga”, Isus molio. “Kao što si ti mene poslao u svijet, tako sam i ja njih poslao u svijet.”
