Papa Franjo čestitao je, 31. ožujka 2024. Uskrs i uputio uskrsnu poruku Urbi et orbi – Gradu i svijetu sa središnje lože vatikanske bazilike. Ističući da i danas u čitavom svijetu odjekuje navještaj koji je prije dvije tisuće godina krenuo iz Jeruzalema da je Isus Nazarećanin, raspeti, uskrsnuo rekao je da samo On može ukloniti kamenje kojim je zakrčen put koji vodi u život, preteške kamene gromade koje zatvaraju nadu čovječanstva – gromade rata, gromade humanitarnih kriza, gromade kršenja ljudskih prava, gromade trgovine ljudima i druge.
Sveti Otac je rekao da čuđenje žena koje su na uskrsno jutro pronašle prazan grob postaje i naše čuđenje. „Otud sve kreće. Kroz taj prazni grob prolazi novi put, put koji nitko od nas nije mogao otvoriti, nego samo Bog: put života usred smrti, put mira usred rata, put pomirenja usred mržnje, put bratstva usred neprijateljstva”. Nadalje je naglasio da je Krist sam put života, mira, pomirenja i bratstva. „On nam otvara, ljudski očima gledano, nemoguć prolaz, jer samo On uklanja grijeh svijeta i oprašta naše grijehe. A bez oproštenja grijehâ nema izlaza iz zatvorenostî, predrasudâ, uzajamnih sumnjičenja, umišljenosti u kojoj se uvijek samog sebe oslobađa a druge optužuje. Samo Krist Uskrsli, dajući nam oproštenje grijehâ, otvara put za obnovljeni svijet”.
Samo nam On otvara vrata života, ona vrata koja neprestano zatvaramo ratovima koji razdiru svijet, rekao je Papa potičući da svoj pogled danas upravimo prema Svetom gradu Jeruzalemu, svjedoku otajstva Isusove muke, smrti i uskrsnuća i prema svim kršćanskim zajednicama u Svetoj Zemlji. U mislima Svetoga Oca su i žrtve mnogih sukoba koji se trenutno vode u svijetu – u Izraelu i Palestini, kao i u Ukrajini. „Neka Uskrsli Krist utre put mira za izmučena stanovništva tih krajeva. Pozivajući na poštivanje načelâ međunarodnog prava, izražavam nadu u opću razmjenu svih zatvorenika između Rusije i Ukrajine po principu „svi za sve“”, rekao je Papa koji je ponovno uputio apel da se zajamči mogućnost pristupa humanitarnoj pomoći u Gazi i ponovio svoj poziv da se odmah pusti na slobodu taoce otete 7. listopada prošle godine kao i na trenutni prekid vatre u Pojasu Gaze.
Podsjećajući da se mir nikada ne gradi oružjem nego ispruženim rukama i otvorenim srcem Sveti Otac je pozvao da se ne dopusti da trenutna neprijateljstva imaju ozbiljne posljedice na ionako iscrpljeno civilno stanovništvo, a poglavito na djecu. Pozvao je da se ne zaboravi Sirija koja već četrnaest godina trpi posljedice dugog i razornog rata, Libanon u kojem već duže vrijeme traje blokada institucijâ i duboka ekonomska i društvena kriza, Zapadni Balkan, gdje se čine značajni koraci prema integraciji u europski projekt, kao i da se uz pomoć međunarodne zajednice nastavi dijalog između Armenije i Azerbajdžana.
Papa je zatim poželio da Uskrsli Krist utre put nade osobama koje u ostalim dijelovima svijeta trpe nasilja, sukobe, prehrambenu nesigurnost, kao i posljedice klimatskih promjena – od Haitija, Mjanmara i Roga Afrike, kao i da podari utjehu žrtvama svih oblika terorizma. U mislima Svetoga Oca bili su i migranti i oni koji prolaze kroz razdoblje ekonomskih teškoća. Poželio je da ih Uskrsli obasja svojim svjetlo i pruži nadu i utjehu u nevoljama koje su ih snašle, kao i da vodi sve ljude dobre volje da se ujedine u solidarnosti, kako bi se zajedno uhvatili u koštac s mnogim izazovima koji se nadvijaju nad najsiromašnije obitelji u njihovu traženju boljega života i sreće.
„Na dan u koji nas je Krist oslobodio ropstva smrti, pozivam sve one s političkom odgovornošću da ne štede napore u borbi protiv pošasti trgovine ljudima, neumorno radeći na razbijanju njezine mreže izrabljivanja, te donesu slobodu svima onima koji su njezine žrtve. Neka Gospodin utješi njihove obitelji, poglavito one koji sa zebnjom iščekuju vijesti o svojim dragima, jamčeći im utjehu i nadu”, naglasio je papa Franjo poželjevši da svjetlo uskrsnuća prosvijetli naše pameti i obrati naša srca kako bi postali svjesni vrijednosti svakog ljudskog života, koji treba prihvatiti, štititi i ljubiti. (kta/rv)
