Kao što je, 19. studenog učinio sa svojim predstavnikom u Ukrajini, papa Franjo je, povodom tisuću dana rata, poslao pismo i svojem predstavniku u Ruskoj Federaciji, nadbiskupu Giovanniju d’Aniellu, kako bi, prije svega, izrazio bol zbog iscrpljujućeg i dugotrajnog rata koji je “teška rana nanesena ljudskoj obitelji”, te kako bi potaknuo nove diplomatske napore koji bi zaustavili sukob i doveli do mira, prenosi Vatican News.
Vjerujem da humanitarni napori usmjereni na najugroženije mogu otvoriti put za novo diplomatsko zauzimanje, potrebno za zaustavljanje napredovanja sukoba i postizanje dugo očekivanoga mira.
Blizu svima koji pate
Do dugo očekivanoga mira, koji se, međutim, i dalje, više od tisuću dana nakon početka ruske agresije, čini dalek cilj. U međuvremenu, u gotovo tri godine bombardiranja, ubijanja, ranjavanja, zatvaranja, na terenu su stotine tisuća mrtvih, a u domovima, rijeke suza prolivenih u razorenim obiteljima. Papa Franjo – koji od početka sukoba promiče načelo “jednake blizine” prema onima koji pate, što je svojstveno papi, pastiru opće Crkve, ali i papinske diplomacije – postaje, kako je napisao, “tumač” te boli.
Vapaj boli
Boli desetaka tisuća majki, očeva i djece koji žale za svojim najmilijima palim u ratu ili su zabrinuti za nestale, zarobljene ili ranjene, bili oni vojnici ili civili.
Njihov se vapaj uzdiže do Boga, zazivajući mir umjesto rata, dijalog umjesto zveketa oružja, solidarnost umjesto jednostranih interesa, jer se nikada ne može ubijati u ime Boga.
Pročitajte također
Ponovno izgraditi mir
Bolno i produženo trajanje tog rata hitno nas interpelira, pozivajući nas na dužnost da zajedno razmislimo o tomu kako ublažiti bol onih koji su njime pogođeni i ponovno izgraditi mir – piše Papa u pismu potpisanom 12. prosinca, ali koje je objavljeno danas, u subotu 14. prosinca. Svi smo, naime, vezani međusobnom odgovornošću, u duhu istinskoga ljudskog bratstva – dodaje Papa te ponovno izražava svoju zabrinutost zbog vijesti o patnji prouzročenoj sukobom na tom području.
Braća Karamazovi i patnja nevinih
Vijesti o napadima i projektilima, o civilima ubijenim pod bombama, o zalihama oružja koje se približava i prekidu vatre koji je, čini se, sve dalje. Međutim, ono što papu Franju najviše muči jest patnja nevinih. Kako bi ju istaknuo, u pismu se poziva na rusku kulturu citirajući jednoga od njemu najdražih autora, Fjodora Dostojevskog, i njegovu Braću Karamazove. Posebno podsjeća na dijalog, sadržan u četvrtom poglavlju V. knjige, u kojem Ivan, jedan od braće, objašnjava Aljoši da odbacuje Božji svijet zbog ljudske patnje, posebice dječje. Tu je scenu Papa nekoliko puta citirao tijekom svojega pontifikata.
Patnja nanesena nedužnima snažna je osuda svih oblika nasilja.
Novi diplomatski napori
Papa Franjo piše da se pridružuje vapaju onih koji pate, srcem bolnim zbog prekinutih života, razaranja i patnje, kao i zbog teške rane koju je taj rat nanio ljudskoj obitelji. Vjerujem da humanitarni napori usmjereni prema najranjivijima mogu otvoriti put za novo diplomatsko zauzimanje, potrebno za zaustavljanje napredovanja sukoba i za postizanje toliko očekivanoga mira – ističe Papa.
Molitva za dar mira
Gledajući na taj zajednički put, Sveti Otac u pismu podsjeća na riječi „mudroga Božjeg čovjeka, tako dragog ruskom narodu, svetoga Serafima Sarovskog“: „Stekni duh mira i tisuće oko tebe bit će spašeni”. Njegove se riječi u pismu prenose i na ćirilici: “Стяжи дух мирен и тысячи вокруг тебя спасутся”.
Na kraju, Papa preko nuncija d’Aniella potiče svaku osobu dobre volje da se sjedini u molitvi Bogu, zazivajući dar mira, i u zauzimanju da doprinese tom plemenitom cilju, za dobro cijeloga čovječanstva. (kta/rv)