U poruci nadbiskupu Zaniju, bibliotekaru i arhivaru Svete Rimske Crkve, u prigodi otvaranja izložbe u Vatikanskoj apostolskoj biblioteci pod naslovom “Knjiga i duh”, povodom 750. obljetnice preminuća dvojice crkvenih naučitelja, papa Franjo ih se spominje kao “velikana katoličkoga nauka”, piše Vatican News.
Sveti Bonaventura i sveti Toma Akvinski i danas su izvori svjetla i nadahnuća za Crkvu i za kulturu, kao ‘lumeni’ za pristup teologiji u kojoj se međusobno prožimaju i uzajamno hrane intelektualna dubina i duhovni život, znanost i mudrost, poniznost i milosrđe. Oni su sveti učitelji koji nisu zadržali plodove svojih studija, nego su ih dijelili velikodušnim pastoralnim i misionarskim zanosom. Tim se riječima papa Franjo spomenuo svetoga Bonaventure, “Serafskoga naučitelja” i svetoga Tome Akvinskoga, “Zajedničkoga naučitelja”, u poruci koju je uputio nadbiskupu Vincenzu Zaniju, bibliotekaru i arhivaru Svete Rimske Crkve, u prigodi otvaranja izložbe naslovljene “Knjiga i duh”. Izložba, koju je postavila Vatikanska apostolska biblioteka u izložbenoj dvorani Kirk Kerkorian, posvećena je dvojici crkvenih naučitelja, a moguće ju je posjetiti od 25. listopada do 14. prosinca 2024. godine.
Veze Biblioteke s dvojicom svetaca
Svrha je izložbe proslaviti 750. obljetnicu preminuća svetoga Bonaventure i svetoga Tome Akvinskoga, izlaganjem kodeksa i dokumentarnih svjedočanstava. Dužan je to čin za Vatikansku apostolsku biblioteku koja među svojim blagom čuva – kako podsjeća Papa u svojoj poruci – autografe, kodekse djelā i dokumente koji se odnose na život i djelovanje Serafskoga i Anđeoskoga, odnosno Zajedničkoga naučitelja. Veza između papine biblioteke i dvojice svetaca – ističe papa Franjo – potječe od Siksta IV., koji je 1475. otvorio prve prostorije Vatikanske biblioteke upravo povodom dvjestote obljetnice njihova preminuća. Ne iznenađuje stoga što ih je, u ukrasu biblioteke, Ghirlandaio prikazao zajedno, među velikim antičkim i kršćanskim autorima.
Dragocjeni suputnici hodočasnikā na putu prema Kristu
Nešto više od stotinu godina kasnije, papa Siksto V., koji je biblioteci dao sadašnje sjedište – nastavlja Papa – u dokumentu koji je kasnije preuzeo papa Leon XIII., povezao ih je s biblijskom slikom „dviju maslina i dva svijećnjaka što stoje pred Gospodarom zemlje“. Zbog toga ih papa Franjo definira „lumenima“ za pristup znanju, koji su spremni ne zadržavati plodove razmišljanja za sebe, nego dijeliti ih velikodušnim pastoralnim i misionarskim zanosom.
Papa, osim toga, o njima govori kao o dragocjenom ‘društvu’ za svakog hodočasnika na putu prema Kristu. Put koji oni zacrtavaju, sveti Toma opisuje kao “put” inteligencije obasjan vjerom, a sveti Bonaventura kao “itinerar” uma, koji se iz razmatranja stvorenoga uzdiže prema Bogu. Riječ je o “trojstvenom” pogledu koji sveti Bonaventura predlaže u odnosu na stvorenja i njihove odnose, o čemu Papa govori u enciklici Laudato si’, te o integraciji između “svetosti inteligencije” i “inteligencije svetosti”, koja je vidljiva prije svega u primjeru njihova života.
Studijski dan o toj dvojici crkvenih naučitelja
Napominjući da je to sjedinjujući element koji proizlazi iz izložbe, papa Franjo je istaknuo da ona uključuje i studijski dan o toj dvojici crkvenih naučitelja, na koji su pozvana sva rimska papinska sveučilišta i fakulteti. Papa također hvali međunarodnu suradnju koja se razvila oko tog projekta, uz uključivanje Veleposlanstva Republike Francuske pri Svetoj Stolici, više institucija i papinskih sveučilišta te Sveučilišta u Parizu, gdje su teološka znanja stjecali i sveti Toma i sveti Bonaventura.
Riječi svetoga Pavla VI. i Benedikta XVI.
Papa Franjo potom citira svojega prethodnika svetoga Pavla VI., koji je prigodom slične izložbe postavljene 1974. godine, povodom sedamstote obljetnice preminuća dvojice velikih svetaca, svetoga Tomu Akvinskoga nazvao “lumenom Crkve i cijeloga svijeta” ; te papu Benedikta XVI., poznavatelja misli i djela svetoga Bonaventure, koji je u jednoj katehezi 2010. godine podsjetio na hvalospjev o njemu, koji je sastavio anonimni papinski bilježnik, kao “dobrom, ljubaznom, pobožnom i milosrdnom čovjeku, punom kreposti, ljubljenom od Boga i od ljudi”.
Svrha je ove izložbe, slijedeći taj primjer, pridonijeti iznalaženju danas primjerenih načina izražavanja i sredstava, kako bi se misao o dvojici “velikana” katoličkoga nauka i dalje širila, dopirući do svih.
Vječna sreća plod je mudrosti, znanosti i milosrđa
Doista, ta dva sveta učitelja – napominje na kraju papa Franjo – gledajući njihove slike u Latinskoj biblioteci, uče nas gledati na vječnu sreću kao na vrhunski plod mudrosti, znanosti i ljubavi, potičući nas da postanemo hodočasnici u vjeri, da – kako je zapisano u Buli koja najavljuje jubilej 2025. – svjedočanstvo vjernika bude kvasac istinske nade u svijetu i plamen koji osvjetljava zacrtani put. (kta/rv)
