Papa Franjo i biskupi zemlje u egzilu molili su za Nikaragvu dok je ta srednjoamerička zemlja slavila Bezgrešno začeće Marije usred progona.
“Pozivam vas da mi se pridružite u molitvi za Crkvu i narod Nikaragve, koji slavi Purísima” – kako je poznato nikaragvansko slavlje Bezgrešnog začeća – “kao Majku i Zaštitnicu”, i uputite joj “vapaj vjere” i nade“, rekao je Franjo tijekom molitve Anđeo Gospodnji 8. prosinca.
Neka nebeska Majka bude utjeha u teškoćama i neizvjesnostima i neka otvori svačija srca, kako bi se mogao tražiti put poštovanja i konstruktivnog dijaloga, kako bi se promicao mir, bratstvo i sloga u zemlji, rekao je Franjo.
Papini komentari označili su drugi put u prosincu da je ponudio molitve i izrazio potporu narodu Nikaragve. “Ovo nas čini sretnima”, rekao je svećenik u egzilu u kratkoj poruci. “Možda nikad nije kasno.”
Papa je 2. prosinca u posebnom pismu narodu Nikaragve napisao: “S vama sam, posebno u ovim danima kada slavite devetnicu Bezgrješnom začeću”.
Nikaragvanci slave Purísimu devetnicom. Oni tradicionalno grade oltare i okupljaju se u župama za “la gritería”, ili “klikanje”. U la gritería, ljudi viču: “Tko donosi ovu radost?”
Međutim, Purísima je uslijedila usred progona katolika u Nikaragvi 2024., jer je vladajući sandinistički režim slomio vjerske aktivnosti poput procesija i velikih javnih okupljanja. Fotografije na društvenim mrežama sa proslave Purísime unutar katedrale u Managui prikazuju kardinala Leopolda Brenesa kako nadgleda la griteríju.
Ali nikaragvanski novinar Israel González Espinosa primijetio je na X-u, ranije poznatom kao Twitter, “Ova se proslava uvijek održavala u atriju … sa svjetlima, zvukom, vatrometom i prijenosom na glavnim TV postajama.”
Nikaragvani u inozemstvu – uključujući one koje je režim prognao – također su se okupili na la gritería kao izraz vjere, uz nacionalni ponos i prkos.
„Ova zajednica, koja voli Djevicu, proživljava strašna vremena ugnjetavanja, progona, nepravde, okrutne i totalitarne vlasti koja je oduzela sve slobode stanovništvu i pretvorila zemlju u golemi zatvor“, pomoćni biskup Silvio José Báez iz Manague, rekao je tijekom svoje propovijedi 8. prosinca u Miamiju, gdje služi u egzilu.
“Ali nisu uspjeli ugasiti radost koja proizlazi iz ljubavi prema Djevici”, rekao je o vladinim represijama.
Diplomatska misija Sjedinjenih Država u Nikaragvi također je izrazila svoju bliskost s građanima te zemlje posebnom porukom koju je šef misije Kevin O’Reilly snimio 7. prosinca i objavio na X.
O’Reilly je La Purísima nazvao “danom u kojem je očita središnja uloga vjere i kulturnih tradicija u našim životima.” Rekao je da blagdan “odražava duboku snagu i nade naroda Nikaragve, ujedinjujući ih bez ikakvih razlika”, predstavljajući ne samo “religioznu predanost, već i jedinstveno iskustvo za svakog Nikaragvanca”.
O’Reilly je uzviknuo veselim glasom: “Marija od Nikaragve. Nikaragva od Marije. Tko je taj koji donosi ovu radost?”
Predsjednik Daniel Ortega i njegova supruga, potpredsjednica Rosario Murillo, ograničili su slobodu bogoslužja i mogućnost svećenika da slobodno propovijedaju posljednjih godina dok su Nikaragvu sve više vodili prema totalitarizmu.
Trojica biskupa bila su prisiljena napustiti zemlju tijekom prošle godine nakon što su se sukobili s režimom, uključujući predsjednika Nikaragvanske biskupske konferencije, biskupa Carlosa Enriquea Herrera od Jinotege. Još deseci svećenika poslani su u egzil ili im nije dopušten povratak u Nikaragvu nakon putovanja u inozemstvo.
Novi ustav, koji bi trebao biti donesen u siječnju, učinit će Ortegu i Murilla supredsjednicima i proširiti njihov utjecaj na Kongres i sudove. To bi također moglo zakomplicirati odnos nikaragvanske crkve s Vatikanom jer kaže da vjerske organizacije u zemlji moraju biti “slobodne od svake strane kontrole”.
“Ono što Ortega želi je postići odnos potpune, potpune, bezuvjetne podložnosti Katoličke crkve u Nikaragvi”, rekao je Arturo McFields, bivši nikaragvanski diplomat, za OSV News. “Oni žele apsolutnu kontrolu… ne samo nad onim što govore, već i nad tim tko su, tko je izabran.”
