Škrtost je bolest srca, a ne novčanika, istaknuo je papa Franjo, 24. siječnja 2024. na današnjoj općoj audijenciji, nastavljajući ciklus kateheza o manama i vrlinama.
Ta navezanost na novac zahvaća kako ljude s velikom imovinom, tako i one koji imaju manje – pustinjski oci su pisali kako je ono zahvaćalo čak i redovnike koji su se u samoći svoje ćelije vezali za predmete male vrijednosti.
Papa je ponudio promišljanje monaha koji su, s ciljem ozdravljenja od bolesti škrtosti, predlagali razmišljanje o smrti. „Bez obzira na to koliko čovjek nagomilao dobara na ovome svijetu, u jedno smo potpuno sigurni: neće ih sa sobom ponijeti u grob. Tu se otkriva besmislenost ovog poroka. Veza posjedovanja koju gradimo sa stvarima samo je prividna, zato što mi nismo gospodari ovoga svijeta: ova zemlja koju volimo zapravo nije naša, i mi njome putujemo kao stranci i hodočasnici“, poručio je Papa.
Škrtošću se pokušava odagnati strah od smrti, tražiti sigurnost koja se, kad posegnemo za njima, ruši poput kule od karata, objasnio je Sveti Otac.
Pozivajući se na razne primjere iz Svetoga pisma o „ludosti škrtosti“, Papa je istaknuo kako možemo biti gospodari dobara koja posjedujemo, ali često se događa suprotno: ona na kraju zagospodare nama. Kako je naglasio: „Neki bogataši više nisu slobodni, nemaju više ni vremena za odmor, moraju stalno biti na oprezu jer gomilanje dobara za sobom povlači i njihovo čuvanje. Uvijek su tjeskobni jer za stjecanje imetka treba proliti mnogo znoja, a može nestati u tren oka. Zaboravljaju evanđeosku besjedu, u kojoj se kaže da bogatstva samo po sebi nisu grijeh, ali su svakako odgovornost. Bog nije siromah: on je Gospodar svega, ali – piše sveti Pavao – ‘premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite’ (2 Kor 8, 9)“. To je ono što škrtac ne shvaća. Mogao je biti izvorom blagoslova za mnoge, no, umjesto toga, završio je u slijepoj ulici nesreće, zaključio je u katehezi Papa.
Nakon kateheze, Sveti je Otac podsjetio kako se u subotu 27. siječnja obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. „Neka sjećanje i osuda tog užasnog istrebljenja milijuna Židova i pripadnika drugih vjeroispovijesti, koje se dogodilo u prvoj polovici prošlog stoljeća, pomogne svima da ne zaborave da logika mržnje i nasilja ne može opravdati, jer oni poriču samu našu ljudskost“, poručio je. (kta/rv)
