Papa Franjo piše pismo povodom obilježavanja 80. obljetnice zavjeta položenog u Rimu ispred marijanske ikone ‘Salus Populi Romani’ nakon što je grad oslobođen od nacista.
Piše Vatican News
Ovo je prvi put da se na ovaj način obilježava taj događaj, piše Papa u pismu namjesniku Rima, pomoćnom biskupu Baldassareu Reini, koje je objavljeno u utorak navečer.
Dana 4. lipnja 1944., građani Rima, zajedno sa svojim biskupom, papom Piom XII., molili su Gospu da spasi grad kada je izravni sukob između njemačke vojske i anglo-američkih saveznika bio neizbježan, a grad se suočavao s “noćnom morom nacističkog razaranja”.
Osamdeset godina kasnije, ovo je prigoda, rekao je Papa, “da se molimo za žrtve Drugog svjetskog rata i ponovno razmišljamo o strašnom pošasti rata”.
“Ne možemo i ne smijemo se prepustiti logici oružja!”
Nevine žrtve ratova u Ukrajini, Palestini i Izraelu, Sudanu, Mianmaru i drugdje predstavljaju izazov “svima savjesti”, napisao je Papa: “Ne možemo i ne smijemo se prepustiti logici oružja!”
Svakodnevni mirotvorci
Mir je dar od Boga, ali treba ljude koji su ga voljni prihvatiti “i posvetiti se biti graditelji pomirenja i svjedoci nade”, napisao je papa Franjo.
Izrazio je nadu da će obilježavanje zavjeta koji je dao Gospi prije 80 godina potaknuti Rimljane “da posvuda budu graditelji istinskog mira i da ožive bratstvo kao bitan uvjet za rješavanje sukoba i neprijateljstava”.
Papa je pozvao na miran stav u svakodnevnom životu: riječ je, rekao je, o zagovaranju dobrih odnosa među ljudima “s hrabrošću i blagošću” i “pomirenju napetosti u obitelji, na poslu, u školi i među prijateljima”.
Papina pobožnost prema Salus Populi Romani
U jedanaest godina svoga pontifikata Franjo je mnogo učinio za revitalizaciju pobožnosti prema marijanskoj ikoni Salus Populi Romani („Spas rimskog naroda“).
Redovito posjećuje sliku, koja se čuva u bazilici Santa Maria Maggiore, prije i poslije putovanja u inozemstvo, kao i na blagdan Začeća 8. prosinca.
Često ga donosi u Vatikan za svoje liturgije.
Nedavno se ova rimska ikona Djevice Marije mogla vidjeti iza Pape na Tijelovo, kada je davao euharistijski blagoslov na kraju procesije ispred Santa Maria Maggiore.
“Najvažniji događaji u vjerskom i građanskom životu Rima našli su svoj odjek pred ovom slikom”
Stoljećima je, piše Papa u poslanici, slika Djevice Marije bila “živa u srcima Rimljana”, koji su je zazivali u molitvama tijekom epidemija, prirodnih katastrofa i ratova. “Najvažniji događaji u vjerskom i građanskom životu Rima našli su svoj odjek pred ovom slikom”, rekao je Papa.
Tako su se i Rimljani povjerili Mariji Salus Populi Romani jer su se bojali uništenja njihovog grada od strane nacističkih okupatora 1944. godine.
4. lipnja 1944.: Mirno oslobođenje Rima
Dana 4. lipnja 1944. Rim je bio prva prijestolnica koja je oslobođena od nacističke okupacije, i to je, suprotno strahovima, učinjeno bez borbe.
Neki svjedoci suvremenici smatrali su čudom da grad nije razoren, pogotovo jer su Amerikanci 15. veljače bombardirali i potpuno uništili Montecassino.
Vatikan i papa Pio XII. (1939.-1958.) uvjerili su feldmaršala Alberta Kesselringa da Rim proglasi ‘Otvorenim gradom’, mjestom koje se ne brani i stoga se ne smije napadati.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
