Papa Lav XIV. je danas, 17. lipnja, prvi put primio u audijenciju Talijansku biskupsku konferenciju (CEI) s više od 200 biskupa kojima je uputio svoje preporuke i smjernice za blisku budućnost te za jačanje, poboljšanje ili produbljivanje njihovog već započetog rada, izvijestio je Vatican News.
Sveti Otac se prisjetio nedavnih događaja vezanih uz smrt voljenog pape Franje i njegove posljednje poruke „Urbi et Orbi“ u kojoj je uputio apel za mir za sve narode, te dana izbora za Papu prije više od mjesec dana.
„I ja sam, na večer izbora, htio ponoviti riječi Uskrslog Gospodina: ‘Mir vama!’“
Neka svaka zajednica postane kuća mira
U vremenu obilježenom međunarodnim napetostima i nasiljem, Papa je članove Talijanske biskupske konferencije pozvao na pastoralnu pozornost na temu mira kako bi ga donosili na mjesta svakodnevnog života, poput župa, četvrti, unutrašnjosti zemlje, urbanih i egzistencijalnih periferija. Na svim tim mjestima gdje ljudski i društveni odnosi postaju teški i gdje započinju sukobi, čak i na suptilan način, mora se vidjeti Crkva koja je spremna na pomirenje, istaknuo je rimski biskup.
„Nadam se da svaka biskupija može omogućiti tečajeve podučavanja nenasilju, inicijative posredovanja u lokalnim sukobima, projekte prihvaćanja koji strah od drugoga pretvaraju u priliku za susret. Neka svaka zajednica postane kuća mira, gdje se dijalogom uči razriješiti neprijateljstvo, gdje se prakticira pravednost i čuva oprost.“
„Mir nije duhovna utopija“, objasnio je nadalje papa Lav XIV., „to je put poniznosti, koji čine svakodnevne geste, koji isprepliće strpljenje i hrabrost, slušanje i djelovanje, koji danas, više nego ikad, zahtijeva našu budnu i stvaralačku prisutnost.“
Osoba je odnos i otajstvo, a ne sustav algoritama
Papa nas poziva na tu istu prisutnost u svim onim izazovima današnjice koji dovode u pitanje poštivanje dostojanstva ljudske osobe: umjetna inteligencija, biotehnologija, ekonomija podataka i društvene mreže koje duboko mijenjaju našu percepciju i naše iskustvo života. Suočavajući se s time, dostojanstvo ljudskog bića bi se moglo ukloniti ili zaboraviti, zamijeniti funkcijama, automatizmima i simulacijama. Ali osoba nije sustav algoritama – napomenuo je Sveti Otac – ona je stvorenje, odnos, otajstvo. Stoga je hitno potrebno da put kojim hode Crkve u Italiji uključuje, stavljajući Krista u središte, antropološku viziju kao osnovno sredstvo u pastoralnom razlučivanju.
„Bez živog promišljanja o ljudskom biću – u njegovoj tjelesnosti, u njegovoj ranjivosti, u njegovoj žeđi za beskonačnošću i u sposobnosti povezivanja – etika se svodi na kodeks, a vjera bi mogla postati nekonkretna.“
Njegovati dijalog
Papa Lav XIV. pozvao je također na njegovanje kulture dijaloga, jer – kako je istaknuo – bilo bi lijepo da su sve crkvene stvarnosti – župe, udruge i pokreti – prostori za međugeneracijsko slušanje, za dijeljenje različitih pogleda, za brigu o riječima i odnosima, jer samo tamo gdje postoji slušanje može se stvoriti zajedništvo, a samo tamo gdje postoji zajedništvo istina postaje vjerodostojna.
Hoditi u sinodalnosti
Citirajući svetog Augustina, Sveti Otac ponovno je potaknuo talijanske biskupe – koji su u ožujku održali svoju sinodalnu skupštinu koja je završila odgodom završnog dokumenta – da hode naprijed ujedinjeni, posebno razmišljajući o sinodalnom putu.
„Ostanite ujedinjeni i ne zanemarujte poticaje Duha. Neka sinodalnost postane mentalitet – u srcu, u procesima donošenja odluka i u načinima djelovanja.”
Briga za laike
„Gledajte mirno u budućnost i ne bojte se donositi hrabre odluke!“, ohrabrio ih je potom Petrov nasljednik te dodao: „Nitko vas ne može spriječiti da budete bliski ljudima, da dijelite život, da hodite s posljednjima, da služite siromašnima. Nitko vas ne može spriječiti da naviještate evanđelje, koje smo pozvani donositi, jer to je ono što svi trebamo, a najprije mi, da bismo dobro živjeli i bili sretni.“
„Pobrinite se da vjernici laici, nahranjeni Božjom Riječju i formirani u socijalnom nauku Crkve, budu protagonisti evangelizacije na radnom mjestu, u školama, u bolnicama, u društvenim i kulturnim okruženjima, u gospodarstvu, u politici.“
Suradnja s civilnim vlastima
Podsjećajući na posebnu vezu koja ujedinjuje talijanski episkopat s njime, papa Lav XIV. je istaknuo da ih u zajedničkom vršenju njihove službe moraju voditi načela kolegijaliteta te potaknuo kako bi se isto načelo zajedništva moglo odraziti i u zdravoj suradnji s civilnim vlastima.
„Talijanska biskupska konferencija je zapravo mjesto dijeljenja i sinteze mišljenja biskupa o najvažnijim pitanjima za opće dobro. Ona po potrebi vodi i koordinira odnose pojedinih biskupa i provincijalnih biskupskih konferencija s tim vlastima na lokalnoj razini.“
Sveti Otac je – pozivajući se prvo na Benedikta XVI., a zatim i na papu Franju –potaknuo biskupe da hrabro izbjegavaju navikavanje na situacije koje su toliko duboko ukorijenjene da se čine normalnima ili nepremostivima, kao što su sekularizam, izvjesna nenaklonost prema vjeri i demografska kriza, prisutni u Italiji. To je pitanje ili proročanstvo koje ne zahtijeva prekide, već hrabre odluke koje nas dovode do toga da dopustimo da nas događaji i ljudi prodrmaju te da uđemo u ljudske situacije, istaknuo je Papa.
Novi poticaj na evangelizaciju
Tako im je dao poticaj na obnovljeni žar u naviještanju i prenošenju vjere, na stavljanje Isusa Krista u središte te, na tragu „Evangelii gaudiuma“, na pomaganje ljudima u življenju osobnog odnosa s Gospodinom i otkrivanje radosti evanđelja.
„To je prva velika zadaća koja motivira sve ostale: nositi Krista ‘u vene’ čovječanstva.“
Pozdrav kardinala Zuppija
U svom uvodnom pozdravu, kardinal Matteo Maria Zuppi, predsjednik CEI-a, izrazio je Papi poslušnost, bratstvo i prijateljstvo te se osvrnuo na poseban sklad koji ujedinjuje Crkvu u Italiji s Petrovim nasljednikom.
Zatim je zajamčio zalaganje Biskupske konferencije u pružanju razloga za nadu u vremenu gdje je ona zaista potrebna, zalaganje za Crkvu koja prihvaća, koja je bliska očekivanjima svih ljudi, a posebno siromašnih, napuštenih, zaboravljenih, nesavršenih. Želimo da ta Crkva bude radosna, da ima lice majke koja razumije, prati, miluje – istaknuo je kardinal. Na kraju je obećao ulaganje napora u širenje mira osvrnuvši se na aktualne događaje i ratove koji razaraju svijet, osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata. (kta/rv)