Predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), biskup Latine, govorio je u razgovoru za vatikanske medije o audijenciji kod Pape te se osvrnuo na stanje u Europi, piše Vatican News. Nakon izbora Europska unija je slabija, iako se politički okvir nije bitno promijenio. Za novo vodstvo potreban je kontinuitet, ali i nova politička inicijativa, posebno za mirovne inicijative
Slaba, ali sve potrebnija Europska unija proizišla je iz razgovora tijekom audijencije u koju je papa Franjo danas, 22. lipnja, primio osam članova Predsjedništva Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE). Susret je održan nekoliko dana nakon europskih izbora, čiji je rezultat bio jedna od tema razgovora, uz mir i trgovinu oružjem. Rekao je to monsinjor Mariano Crociata, predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije i biskup Latine-Terracine-Sezze-Priverne, u razgovoru za Vatikanski radio – Vatican News.
Papa: Svijetu je Europa potrebna
Papa situaciju gleda s velikim realizmom, u smislu da vidi, također nakon ovih izbora, slabu Europu, ali potrebnu, jer, kako je napisao u drugim prigodama, kulturno, ljudsko, tehničko i povijesno nasljeđe koje ima iza sebe čini ju jedinstvenom u kontekstu čovječanstva. Svijetu je Europa potrebna, napisao je. Zato se sa žaljenjem utvrđuje ta slabost koju su izbori na neki način potvrdili ili čak povećali, iako politički okvir nije poremećen. Stoga je to poziv na rad… – rekao je biskup te dodao – Papa i od nas očekuje da se angažiramo na našem području nadležnosti.
Mogućnost utjecanja na odluke
Na novinarovu primjedbu kako se mnogo građana suzdržalo od glasanja te na pitanje znaju li građani dovoljno o tomu što radi Europska unija, mons. Crociata je kazao da je činjenica da se javno mnijenje općenito ne osjeća predstavljenim i shvaćenim od strane Europske unije jer vlada percepcija da je riječ o anonimnoj i dalekoj snazi koja odlučuje o narodima i ljudima, i ne pomaže u rješavanju konkretnih problema s kojima se svatko od nas susreće.
Potrebno je početi se zanimati i ne razmišljati o nečemu o čemu se govori i raspravlja na nacionalnoj razini, nego europskoj. Već bi to bio način da se uđe u drugačiju vrstu odnosa s Europskom unijom, jer ono što se najčešće misli u javnom mnijenju tako udaljenom od brojnih čimbenika lokalne politike ili komunikacije koja nije uvijek učinkovita, jest da se u konačnici ne isplati glasati i da se tu ne može ništa. Naprotiv, valja učiniti da ljudi razumiju da je moguće utjecati – napomenuo je mons. Crociata.
Migranti – potreban osjećaj ljudskosti
Što se tiče migranata biskup je sa žaljenjem kazao kako mislimo da migrant u konačnici nije ljudsko biće poput nas, vrijedno pažnje i brige kada je bolestan. Migrante koristimo kao objekt, odnosno za nas su oni stvari koje služe svrsi, nisu ljudi prema kojima se treba odnositi s poštovanjem i brinuti o njima. Za mene je to općenito znak za uzbunu na razini ljudske osjetljivosti i kolektivnog moralnog osjećaja – upozorio je biskup te dodao da je u tom smislu potreban odgojni, građanski i osjećaj ljudskosti koji se moraju njegovati i jačati.
Pravo na život, umjetna inteligencija, mir
Predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije osvrnuo se i na druga aktualna pitanja kao što su pravo na život, umjetna inteligencija i mir. Što se tiče umjetne inteligencije, biskup je istaknuo da je Europska unija razvila jedan od najdetaljnijih i najsuvremenijih dokumenata, tako da s te točke gledišta postoji vrlo razvijena, vrlo napredna pozornost. Pitanje je drugačije kada govorimo o miru – primijetio je – čini se da Europska unija nije u stanju iskazati inicijativu koja bi bila u stanju biti zapažena i utjecati na odnos s drugim međunarodnim subjektima u globalnom geopolitičkom kontekstu. To je dakle još jedna stvar koju treba primijetiti i koja upravo govori koliko je ključna politička snaga koja proizlazi iz jedinstva ili konvergencije političkih snaga koje Europska unija treba dozrjeti i izraziti.
Život – prva vrijednost
Potpuno je drugačiji problem pitanje pobačaja i pitanja života, obitelji pa čak i demografije. Tu je riječ o ideološkom tipu djelovanja jer insistiranje – iako nadležnost Unije za to nije izravna nego inzistiranje značajnih i brojnih političkih snaga – da se pobačaj pokuša unijeti u Povelju o pravima Europske unije doista je nešto što impresionira. Zašto? Kao da se ubijanje života može smatrati vrijednošću, primarnom vrijednošću, gotovo apsolutnom vrijednošću, toliko da vrijedi kao temeljno pravo.
Čini se da glavne brige idu protiv života, a ne za život. To potiče na temeljito razmišljanje. Vjerujem da bi trebalo pronaći način i mjesta za mirno promišljanje o tim stvarima jer stječe se dojam da se odmah govori o pravima, i jao onomu tko ih dovodi u pitanje. Ali život je vrijednost. Ne idući protiv bilo koga, on je prva vrijednost. Ako se ta vrijednost ukloni, sve ostalo više ne vrijedi ništa ili bi moglo izgubiti svaki smisao, osim u skladu s modama, hirovima ili interesima trenutka koji mogu prevladati u društvu. To je nešto o čemu treba dobro razmisliti; ne osuđujem nikoga, ali to je poziv na pozorno razmišljanje – istaknuo je biskup Crociata. (kta/rv)