Polifonija, skladateljski stil koji uključuje istovremeno više glasova, glazbeni je oblik pun značenja, za molitvu i za kršćanski život. Papa Lav XIV. istaknuo je to sinoć, 18. lipnja, u svom govoru sudionicima događaja koji je u Apostolskoj palači u Vatikanu organizirala Zaklada Domenico Bartolucci povodom 500. obljetnice rođenja Giovannija Pierluigija da Palestrine, velikog skladatelja sakralne polifone glazbe šesnaestog stoljeća, ravnatelja institucija poput Papinskih glazbenih polifonih zborova koji djeluju u tri papinske bazilike, izvijestio je Vatican News.
Papa je istaknuo važnost polifonije kao glazbenog oblika koji približava liturgijske tekstove vjernicima te odaje počast liku i djelima skladatelja Palestrine. „Nakon što smo čuli ove anđeoske glasove, gotovo bi bilo bolje da ništa ne kažemo i da odemo s ovim prekrasnim iskustvom“, našalio se Sveti Otac nakon što je čuo izvedbu Palestrinine „Missa Papae Marcelli“ koju je otpjevao zbor Zaklade. Prije jučerašnjeg susreta s Papom, u organizaciji Zaklade se 15. lipnja održao također jedan koncert, a organizirano je i službeno izdanje poštanske marke u suradnji s Vatikanskom poštom, uz popratni CD čiji je prvi primjerak Papi donirao počasni predsjednik te organizacije, kardinal Dominique Mamberti.
Polifonija, jedinstvo u različitosti
Polifonijom je sveti tekst popraćen prikladnom melodijom kako bi bolje dospio do uma vjernika, istaknuo je Papa te objasnio da polifonija to postiže tako što povjerava riječi tih tekstova više glasova koji ih zatim ponavljaju na vlastiti i originalni način, s raznolikim i komplementarnim, melodijskim i harmonijskim pokretima. Sve se zatim usklađuje zahvaljujući vještini kojom skladatelj razvija i isprepliće melodije poštujući pravila kontrapunkta, čineći da je jedna odjek drugoj, a ponekad čak stvarajući disonance, koje zatim pronalaze rješenje u novim akordima, rekao je rimski biskup ističući da slušanje ove glazbe pomaže čovjeku stupiti u odnos s Bogom.
Doprinos koji je dao Giovanni Pierluigi da Palestrina
Sveti Otac je zatim napomenuo da je zahvaljujući tom bogatstvu forme i sadržaja, tradicija rimske polifonije – koja se razvijala od 16. do 17. stoljeća te je usko povezana s likom Palestrine – ostavila za sobom neizmjernu baštinu u umjetnosti i duhovnosti. Ona i danas nastavlja biti referentna točka na području glazbe na koju se, iako uz određene prilagodbe, treba ugledati u sakralnoj i liturgijskoj kompoziciji, kako bi se vjernicima omogućilo potpuno i duboko sudjelovanje s glasom, umom i srcem. Papa je potvrdio da je Palestrinina „Missa Papae Marcelli“ vrhunski primjer renesansne polifonije te je kazao da je u povijesti Crkve taj skladatelj jedan od onih koji su najviše pridonijeli promicanju sakralne glazbe, na slavu Božju te za posvećenje i utvrđivanje vjernika u delikatnom, a istovremeno zanimljivom kontekstu protureformacije.
„Njegove skladbe, svečane i ozbiljne, inspirirane gregorijanskim koralom, usko povezuju glazbu i liturgiju, daju molitvi blaži izraz i potiču jednodušnost vjernika, te obogaćuju svete obrede većom svečanošću.“
Petrov nasljednik je također podsjetio na skladbe i doprinos koji je sakralnoj glazbi dao kardinal Domenico Bartolucci, slavni skladatelja i dirigent Papinske glazbene kapele “Sikstina” tijekom gotovo pedeset godina, koji je umro 2013. godine te po kojem je Zaklada dobila ime. (kta/rv)
