Isusovački časopis “La Civiltà Cattolica” objavljuje svoj izvještaj o privatnim posjetima pape Franje isusovcima u Indoneziji, Istočnom Timoru i Singapuru.
Salvatore Cernuzio
“Pozvao sam na oslobađanje gospođe Aung San Suu Kyi i primio njenog sina u Rimu. Ponudio sam joj Vatikan kao utočište.”
Papa Franjo uputio je svoj apel za svrgnutog burmanskog vođu, promicatelja ljudskih prava i dobitnika Nobelove nagrade za mir, tijekom posjeta isusovcima tijekom posjeta Jakarti na početku svog apostolskog putovanja u jugoistočnu Aziju i Oceaniju ranije ovog mjeseca.
Nevolje Aung San Suu Kyi, u zatvoru od 2021. nakon vojnog udara, i općenito za Mianmar s njegovim ranama, koji je uvijek bio u središtu njegovih misli i molitvi, bile su među temama kojima se papa Franjo bavio u razgovoru s isusovci koje je upoznao u Indoneziji, Istočnom Timoru i Singapuru.
Papa je primio braću privatno u tri različita termina, u sklopu svog dugog hodočašća od 2. do 13. rujna u jugoistočnu Aziju i Oceaniju. Kao što je ‘tradicija’ svakog apostolskog putovanja, La Civiltà Cattolicapovijesni časopis Družbe Isusove, 24. rujna objavio je opsežne izvatke Papinih razgovora u članak koji potpisuje pater Antonio Spadaropodtajnik Dikasterija za kulturu i obrazovanje i jedan od članova papinske svite.
Brojne teme
Papa Franjo razgovarao je o brojnim temama s isusovcima s područja koje je posjetio, ali i iz susjednih regija, bilo iz istih zemalja ili desetljećima u misiji na tim mjestima.
Prostor u razgovorima dan je osobnom svjedočenju; na prijedloge i naznake za pastoralnu službu i poslanje, osobito u Aziji; i na aktualne događaje, poput tragične situacije kroz koju Myanmar prolazi već otprilike tri godine.
Misli za Rohinje i Aung San Suu Kyi
Kao odgovor burmanskom isusovcu čije je pitanje: “Izgubili smo život, obitelj, snove i budućnost… kako da ne izgubimo nadu?” Papa Franjo je priznao da je situacija “teška”.
Misli pape Franje odmah su se okrenule prema Rohingyama, muslimanskoj manjini koja je diskriminirana i često žrtva progona: “Znate da su mi Rohingye bliski srcu”, rekao je Papa.
Prisjetio se svog putovanja u Mjanmar i Bangladeš, u prosincu 2017., te razgovora s Aung San Suu Kyi, tadašnjom premijerkom i kasnije zatvorenom; i susret s Rohingyama koji su bili “protjerani”.
Rekao je mladom isusovcu: „Nema univerzalnog odgovora na vaše pitanje. Ima dobrih mladih ljudi koji se bore za svoju domovinu. U Myanmaru danas ne možete šutjeti; moraš nešto učiniti!”
Papa Franjo je objasnio: “Budućnost vaše zemlje mora biti mir, temeljen na poštovanju dostojanstva i prava svih, na poštovanju demokratskog poretka koji dopušta svakoj osobi da pridonese općem dobru.”
Nakon svog ponovnog apela za oslobađanje Aung San Suu Kyi, Papa je rekao: “U ovom trenutku, dama je simbol i političke simbole treba braniti. Sjećate li se one časne sestre koja je klečala s podignutim rukama ispred vojske? Njezina slika obišla je svijet. Molim se da vi mladi budete tako hrabri. Crkva u vašoj zemlji je hrabra.”
Ideal pravde
Papa također govori o hrabrosti govoreći o argentinskim majkama s Plaza de Mayo, koje su se desetljećima borile i prosvjedovale za pravdu i istinu o svojoj djeci i unucima koji su nestali tijekom vojne diktature.
Grupa je bila inspiracija za Kamisan u Indoneziji, miroljubivi pokret koji svakog četvrtka organizira demonstracije i nenasilne prosvjede kako bi zahtijevao razjašnjenje masovnog nasilja koje je potreslo Jakartu tijekom 1998. Semanggi – “nacionalna tragedija” – kada su deseci žena bili na meti bijesnih gomila, što je rezultiralo raširenim nasiljem nad ljudima i imovinom.
Jedan od isusovaca prisutnih na kolokviju u Jakarti, koji prati obitelji žrtava prošlih kršenja ljudskih prava i daje Papi pismo koje je napisala Maria Katarina Sumarsih, majka jedne od žrtava tragedije u Semangiju. Objasnio je: “Ona je jedan od pokretača Kamisana, inspiriran Majkama s Plaza de Mayo u Argentini. Ova skupina poziva vladu da otkrije prošla kršenja ljudskih prava i osigura pravdu za žrtve i njihove obitelji,” i upitala, “Kakav nam savjet možete dati?”
Papa se prisjetio svog susreta s predsjednicom majki Plaza de Majo, Hebe de Bonafini, koja je umrla 2022. „Bio sam dirnut i mnogo mi je pomoglo što sam razgovarao s njom. Dala mi je strast da dam glas onima koji ga nemaju. To je naš zadatak: dati glas onima koji ga nemaju.”
Ponovio je: “Zapamtite: ovo je naš zadatak. Situacija pod argentinskom diktaturom bila je vrlo teška, a te žene, te majke, borile su se za pravdu. Uvijek promovirajte ideal pravde!”
Pošast klerikalizma
Osim društvenih i političkih tema, papa Franjo se, uvijek odgovarajući na pitanja svojih gostiju, osvrnuo i na crkvena pitanja.
To uključuje pitanja o klerikalizmu, koji je Papa uvijek stigmatizirao kao “kugu”.
Odgovarajući isusovcu iz Dilija, u Istočnom Timoru, papa Franjo je ponovio da je klerikalizam posvuda. “Na primjer”, rekao je, “u Vatikanu postoji jaka klerikalna kultura, koju polako pokušavamo promijeniti. Klerikalizam je jedno od najsuptilnijih sredstava koje đavao koristi.”
Papa je zatim citirao francuskog isusovca Henrija De Lubaca koji je u svojoj knjizi Razmišljanja o Crkvi je govorio o klerikalizmu kao o “duhovnoj svjetovnosti” — što je opisao kao “najgoru stvar koja se može dogoditi Crkvi”, prema riječima pape Franje, “čak i goru od vremena papa sa konkubinama”.
Klerikalizam je, nastavio je, “najviši oblik svjetovnosti unutar klera. Svećenička kultura je svjetovna kultura.”
Počivaj uz molitvu
Papa Franjo također je imao savjete za misiju redovnika u Aziji, podsjetivši na velikane Družbe Isusove poput oca Pedra Arrupea i Mattea Riccija.
Papa Franjo posebno je inzistirao na tome da se služba prati molitvom, što je temeljna potreba.
Odgovarajući isusovcu koji ga je pitao kako uspijeva moliti usred svojih napornih dana, papa Franjo je rekao: “Trebam to, znaš. stvarno mi treba! Ustajem rano, jer sam star. Nakon odmora, koji mi dobro dođe, ustajem oko 4 sata, pa u 17 sati počinjem molitvu: izmolim brevijar i razgovaram s Gospodinom. Ako je molitva malo, recimo, “dosadna”, onda molim krunicu. Zatim idem u Palace na audijencije. Zatim ručam i malo se odmorim. Ponekad pred Gospodinom obavim tihu molitvu. Molim, slavim euharistiju, naravno.”
Papa Franjo je nastavio: “Navečer se još malo molim. Za molitvu je vrlo važno čitati duhovna djela: dobrim čitanjima moramo razvijati svoju duhovnost. Ja molim ovako, jednostavno. Jednostavno je, znaš. Ponekad zaspim u molitvi. A to, kad se dogodi, nije problem. Za mene je to znak da sam dobro kod Gospodina! Odmaram se moleći.”
I zaključio je opomenom: “Nikada ne ostavljajte namaz!”
Cijeli tekst Papinih susreta s isusovcima možete pronaći na Civiltà Cattolica.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
