Intervju pape Franje za talijanski list „La Stampa“ objavljen je 29. siječnja, a u njemu rimski biskup poziva na globalni prekid vatre, upozoravajući da je svijet „na rubu ponora“, prenosi Inforomativna katolička agencija.
„Postojao je sporazum iz Osla – tako jasan – s rješenjem dviju država. Sve dok se taj sporazum ne primijeni, pravi je mir daleko“, smatra papa Franjo u intervjuu s novinarom Domenicom Agassom.
Govoreći o brojnim sukobima koji su u tijeku, papa Franjo je pozvao sve na molitvu za mir, izražavajući uvjerenje da je dijalog jedini put prema mirnoj budućnosti. Također je pozvao sve zaraćene strane da „odmah zaustave bombe i rakete te okončaju neprijateljske stavove“. Papa je pozvao na „globalni prekid vatre“, jer, kako je rekao: „mi smo na rubu ponora“.
Nade za Svetu zemlju i Ukrajinu
Papa je nadalje objasnio kako se protivi definiranju rata kao „pravednog“, već radije kaže da je legitimno braniti se, ali da je isto tako potrebno izbjegavati „opravdavanje ratova, koji su uvijek pogrešni“.
Izrazio je strah od vojne eskalacije na Bliskom istoku, ali je rekao da gaji neke nade „jer se održavaju povjerljivi sastanci kako bi se pokušao postići dogovor. Primirje bi već bio dobar rezultat“. Papa Franjo istaknuo je kardinala Pierbattistu Pizzaballu, jeruzalemskog latinskog patrijarha, kao „ključnu figuru“ koja mudro pokušava posredovati. Kazao je i kako svakog dana razgovara s katoličkom župom Svete obitelji u Gazi, dodajući da je „oslobađanje izraelskih talaca“ prioritet.
Što se tiče Ukrajine, Papa je podsjetio na zadatak povjeren kardinalu Matteu Zuppiju, predsjedniku Talijanske biskupske konferencije. „Sveta Stolica pokušava posredovati u razmjeni zarobljenika i povratku ukrajinskih civila”, poručio je papa Franjo. „Konkretno, radimo s gđom Marijom Lvova-Belovom, ruskom povjerenicom za dječja prava, na repatrijaciji ukrajinske djece koja su prisilno odvedena u Rusiju. Neka su se već vratila svojim obiteljima“.
„Fiducia supplicans“ nastoji uključivati
Papa se osvrnuo i na deklaraciju „Fiducia supplicans“ koja dopušta blagoslov osobama u izvanrednim ili istospolnim parovima. „Evanđelje treba svakoga posvetiti”, rekao je. „Naravno, mora postojati dobra volja. Potrebno je dati precizne upute o kršćanskom životu (naglašavam da nije blagoslovljena zajednica, nego osobe). Ali svi smo mi grešnici: zašto bismo pravili popis grješnika koji mogu ući u Crkvu i popis grešnika koji ne mogu biti u Crkvi? To nije Evanđelje“.
Govoreći o kritikama dokumenta, Papa je primijetio da „oni koji žestoko prosvjeduju pripadaju malim ideološkim skupinama“. Crkvu u Africi opisao je kao „poseban slučaj“, jer „za njih je homoseksualizam nešto ‘ružno’ s kulturološke točke gledišta; oni to ne toleriraju“. Međutim, dodao je, „vjerujem da će postupno svi biti uvjereni u duh deklaracije“, koja „nastoji uključivati, a ne dijeliti. Ona nas poziva da prihvatimo i zatim povjeravamo ljude te da vjerujemo u Boga“.
Papa Franjo je priznao da se ponekad osjeća usamljeno, „ali svejedno uvijek idem naprijed, dan za danom“, dodavši da kako se ne boji raskola. „U Crkvi su oduvijek postojale male skupine koje su pokazivale naznake raskolničke prirode. Treba ih pustiti da nastave i prođu… i gledati naprijed“.
Nadolazeća putovanja
U intervjuu se dotaknuo i svoje poruke povodom Svjetskog dana sredstava društvenog priopćavanja, kao i konklave 2013. godine. Osvrnuo se na svoja nadolazeća putovanja, podsjećajući na njegov odlazak u Belgiju, Istočni Timor, Papuu Novu Gvineju i Indoneziju ove godine. Govoreći o mogućem odlasku u Argentinu, Sveti je Otac kazao da se nije osjećao uvrijeđenim riječima aktualnog predsjednika Mileija tijekom predizborne kampanje, potvrdivši da će se s njim sastati nakon predviđene kanonizacije argentinske svetice Marije Antonije de Paz y Figueroa 11. veljače.
Na kraju, Papa je kazao kako se „osjeća poput župnika jedne vrlo velike, globalne župe“. Voli zadržati duh župnika i biti među ljudima, gdje uvijek nalazi Boga, zaključio je. (kta/ika)
