„Sve narode, i one najmanje i najslabije, moćnici moraju poštovati u njihovom identitetu i u njihovim pravima, posebno pravu da žive na vlastitoj zemlji; i nitko ih ne može primorati na prisilno progonstvo“ – riječi su koje je papa Lav XIV. uputio, na francuskom jeziku, izaslanstvu Grupe za izbjeglice iz Chagosa, zauzetom za povrat otoka Chagos Republici Mauricijus, koje je danas, 23. kolovoza, primio u Vatikanu, izvještava Vatican News.
Taj je proces završen u svibnju 2025. potpisivanjem ugovora od strane Ujedinjenoga Kraljevstva, kojim se predviđa ustupanje arhipelaga toj afričkoj zemlji i održavanje američke vojne baze na otoku Diego Garcia u Indijskom oceanu. Prema Papinim riječima to je ohrabrujući znak koji ima simboličku snagu na međunarodnoj sceni.
Značajan korak
Papa Lav XIV. je spomenuo ohrabrenje pape Franje, tijekom susreta u lipnju 2023., da nastave s pregovorima, te izrazio zadovoljstvo postignutim sporazumom, koji je – kako je rekao – značajan korak prema vašem povratku kući. Zahvaljujem svim osobama uključenih strana koje su, otvorivši svoje srce, razumjele patnju vašega naroda te postigle taj sporazum – kazao je Papa te primijetio kako su dijalog i poštovanje odlukā međunarodnoga prava, kojima se već papa Franjo nadao po povratku s Mauricijusa, konačno uspjeli ispraviti tešku nepravdu.
„Odajem priznanje odlučnosti naroda Chagosa, a posebno žena, u mirnom ostvarivanju svojih prava.“
Milost oprosta
Izrazivši nadu da će se povratak održati u najboljim mogućim uvjetima, Papa je zajamčio zauzimanje i prinos, posebno duhovni, lokalne Crkve, prisutne i u danima kušnje.
„Godine progonstva prouzročile su vam mnogo patnje. Iskusili ste siromaštvo, prezir i isključenost. Neka Gospodin, u perspektivi bolje budućnosti, izliječi vaše rane i podari vam milost oprosta onima koji su vam nanijeli zlo. Potičem vas da odlučno gledate u budućnost.“
Duga priča
Arhipelag otočja Chagos, smješten u Indijskom oceanu, britanski je prekomorski teritorij od 1965., godine kada je Mauricijus pristao na odcjepljenje u zamjenu za neovisnost. Postao je strateška ispostava kada je nekoliko godina kasnije osnovana američka baza na otoku Diego Garcia, koja je je ’70-ih godina prošloga stoljeća bila uključena u vojne operacije u Vijetnamu, a poslije i u Afganistanu i Iraku. Ukupno je otprilike dvije tisuće ljudi bilo prisiljeno na izgnanstvo kako bi se omogućila izgradnja vojne baze.
Tijekom vremena, slučaj je iznesen pred brojne britanske sudove te je 2019. godine neobvezujuća presuda Međunarodnoga suda pravde zadržavanje suvereniteta Ujedinjenog Kraljevstva nad arhipelagom proglasila “nezakonitim”. Iste je godine Opća skupština Ujedinjenih naroda velikom većinom odobrila zahtjev upućen Ujedinjenom Kraljevstvu da arhipelag vrati Mauricijusu, a 2021. godine je i Pomorski sud Ujedinjenih naroda presudio u korist povratka. Pregovori su započeli 2022. godine, a potpisivanje ugovora ove godine okončalo je to pitanje. (kta/rv)
