Tijekom svog nagovora Anđeo Gospodnji za blagdan svetog Stjepana, prvog kršćanskog mučenika, Sveti Otac poziva vjernike da se zapitaju zanimaju li se i mole li za one koji su danas progonjeni zbog svoje vjere.
Od Deborah Castellano Lubov
Gospodin uvijek oprašta u svom beskrajnom milosrđu.
Papa Franjo uputio je ovaj utješni podsjetnik vjernicima na blagdan svetog Stjepana, 26. prosinca, tijekom svog nagovora anđela Gospodnjeg u podne. Nekoliko sati ranije, Papa je otvorio Sveta vrata i slavio misu u rimskom zatvoru, nakon što je 24. prosinca otvorio Sveta vrata u bazilici svetog Petra, službeno otvorivši Jubilej nade.
Sveti Otac podsjetio je da danas, dan nakon Božića, liturgija slavi svetog Stjepana, prvog kršćanskog mučenika, koji je bio kamenovan do smrti, a kako se u Djelima apostolskim govori o njegovom mučeništvu, Stjepan je, dok je umirao, molio za svoje ubojice.
Papa se zadivio što se na prvi pogled čini da Stjepan bespomoćno trpi nasilje, ali u stvarnosti, kao istinski slobodan čovjek, on i dalje voli čak i svoje ubojice i nudi svoj život za njih, poput Isusa na križu.
Na taj nam se način đakon Stjepan, za kojega je Sveti Otac pohvalio da je nasljedovao Gospodinovo milosrđe i ljubav čak i u trenutku svoje smrti, „pokazuje kao svjedok onoga Boga koji ima jednu veliku želju: ‘da se svi ljudi spase’ ‘ i da se nitko ne izgubi.”
‘Da se svi ljudi spase’
Sveti je Stjepan, primijetio je Papa, “svjedok našeg Oca koji želi dobro i samo dobro za svaku svoju djecu, uvijek; koji nikoga ne isključuje, koji se nikada ne umara tražiti ih i da im dočekuje povratak kada se, nakon što su zalutali, vrate Njemu u pokajanju.”
“Nažalost, čak i danas”, osudio je, “postoje, u raznim dijelovima svijeta, mnogi muškarci i žene koji su progonjeni, ponekad čak i do smrti, zbog Evanđelja.”
“Ono što smo rekli o Stjepanu”, naglasio je, “odnosi se i na njih.” “Ne daju se ubiti iz slabosti, niti da brane ideologiju, nego da svakoga učine dionikom dara spasenja.”
Prije svega, podsjetio je, to čine za dobro svojih ubojica i mole se za njih.
Blaženi Christian de Chergé
Blaženi Christian de Chergé, mučenik našeg vremena, ostavio nam je lijep primjer za to.
Bio je jedan od sedmorice beatificiranih redovnika Tibhirinea, koji su mučeni 1996. tijekom desetogodišnjeg građanskog rata u Alžiru.
Superior Christian de Chergé i ostala šestorica braće redovnika Luc Dochier, Christophe Lebreton, Michel Fleury, Bruno Lemarchand, Célestin Ringeard, Paul Favre-Miville, svi su bili obezglavljeni, a glave su im otkrivene dva mjeseca kasnije nedaleko od Tibhirinea, ali njihova tijela nikada nisu otkrivena pronašao. Tu su pokopani njihovi posmrtni ostaci.
U svojoj duhovnoj oporuci, predviđajući svoju skoru smrt, blaženi de Chergé, podsjetio je Papa, “nazvao je svog budućeg ubojicu “prijateljem u zadnji čas”.
Neka pitanja za razmišljanje
Imajući sve to na umu, Papa je potaknuo vjernike na razmišljanje o nekim pitanjima.
“Osjećam li želju da svi upoznaju Boga i da se svi spase? Želim li i dobro onih koji me čine?” i na kraju: “Zanimam li se i molim li za mnogu braću i sestre koji su progonjeni zbog svoje vjere?”
Papa Franjo zaključio je zamolivši Mariju, Kraljicu mučenika, da nam pomogne da budemo hrabri svjedoci Evanđelja za spasenje svijeta.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
