Na tjednoj općoj audijenciji, papa Franjo nastavlja svoju seriju kateheza o poroku i kreposti razmišljanjem o pohlepi, rekavši da je izvjesnost smrti učinkovit podsjetnik da moramo biti velikodušni sa svojim dobrima u ovom životu budući da svoj novac ne možemo uzeti dalje od grob.
Autor: Christopher Wells
Pohlepa je vrsta “vezanosti za novac koja čovjeka sprječava u velikodušnosti”, rekao je papa Franjo u srijedu Generalna publika.
Nastavljajući svoju seriju kateheza o manama i krepostima, Papa je objasnio da se škrtost ne odnosi na to koliko netko ima bogatstva, već je riječ o grijehu koji nas pogađa na razne načine.
“To je bolest srca”, rekao je, “a ne novčanika.”
Meditacija o smrti
Čak su se i pustinjski oci, redovnici koji su se odrekli ogromnog bogatstva, mogli uhvatiti ukoštac s predmetima male vrijednosti.
“Ti su predmeti za njih postali neka vrsta fetiša od kojeg se nisu mogli odvojiti”, rekao je Papa. To otkriva “poremećen odnos sa stvarnošću, koji može rezultirati oblicima kompulzivnog gomilanja i patološkog gomilanja”.
Kako bi se borili protiv toga, rekao je papa Franjo, “redovnici su predložili drastičnu, ali vrlo učinkovitu metodu: meditaciju o smrti”.
Podsjetio je vjernike da, koliko god zaradili u ovom životu, ništa ne ostaje nakon smrti. Smrt nas podsjeća da “nismo gospodari svijeta” i “krećemo se njime kao stranci i hodočasnici”.
Ovo razmišljanje, nastavio je, također nam pokazuje razlog za pohlepu, koja je pokušaj “da se istjera strah od smrti”.
Ali Krist nam pokazuje, u prispodobi o ludom čovjeku koji je sakupio obilnu žetvu, da smrt može doći svakog trenutka.
Ne dopustite da nas posjedi kontroliraju
Papa Franjo je upozorio da, iako je moguće biti “gospodari dobara koja posjedujemo”, često to vlasništvo može završiti tako da nas kontrolira. Možemo postati zabrinuti zbog toga što uvijek gomilamo više i zadržavamo ono što imamo, ali sva naša imovina “može nestati u trenutku”.
Prečesto, rekao je Papa, “zaboravljamo evanđeosko propovijedanje, koje ne tvrdi da je bogatstvo samo po sebi grijeh, ali je svakako prepreka”.
To je, dodao je, “ono što škrtac ne razumije: mogao je biti izvor blagoslova za mnoge, ali je umjesto toga skliznuo u slijepu ulicu bijede.”
Stoga je papa Franjo zaključio: “Budimo pažljivi i velikodušni: velikodušni sa svima i velikodušni s onima koji nas najviše trebaju.”
