Tijekom svoje opće audijencije u srijedu, papa Franjo nastavlja svoj katehetski niz o vrlinama i manama, ovaj tjedan se okrećući općenito kreposti i potičući vjernike da ih steknu Gospodinovom milošću.
Od Deborah Castellano Lubov
“Neka svi ponovno otkrijemo i prakticiramo vrlinu,” Pozvao je papa Franjo tijekom svoje tjedne opće audijencije u srijedu ujutro u Vatikanu.
Na početku audijencije, Sveti je Otac objasnio da će imati pomoćnika, oca Pierluigija Girolija iz Državnog tajništva Vatikana, koji će čitati za njega, budući da je još uvijek “malo prehlađen”.
Ovog tjedna Papa je nastavio katehetski niz o manama i krepostima. Nakon nekoliko mjeseci posvećenih porocima, ovaj je tjedan prešao na raspravu o vrlini.
Ponovno otkrivanje, prakticiranje vrline
Ljudsko srce, priznao je Papa, “može se prepustiti zlim strastima” i “obratiti pažnju na štetna iskušenja prerušena u uvjerljivo ruho”, ali, podsjetio je vjernike, “možemo se također svemu tome suprotstaviti”.
Čovjek je, rekao je Sveti Otac, stvoren za dobrotu, istaknuvši da nas “to uistinu ispunjava”.
Biti svjestan naše urođene sklonosti prema onome što je dobro, rekao je, omogućuje nam posjedovanje određenih trajnih dispozicija.
“U ovim našim dramatičnim vremenima u kojima se često moramo miriti s najgorim u čovječanstvu”, rekao je papa Franjo, krepost “svi trebaju ponovno otkriti i prakticirati je”.
“U iskrivljenom svijetu, moramo se sjetiti oblika u kojem smo bili oblikovani”, rekao je Papa, naime u “Božjoj slici koja je zauvijek utisnuta u nas”.
Papa Franjo na općoj audijenciji
Definiranje vrline
“Ali kako možemo definirati pojam vrline?” razmišljao je Sveti Otac.
Papa je podsjetio da nam Katekizam Katoličke Crkve nudi preciznu i jezgrovitu definiciju kreposti kao “uobičajene i čvrste sklonosti činiti dobro” (br. 1803).
Stoga, primijetio je, vrlina nije neko “improvizirano” ili “pomalo nasumično dobro koje sporadično pada s neba”.
Priznajući da su i zločinci činili dobra djela, koja su “upisana u “Knjigu Božju”, Sveti Otac je rekao, “vrlina je nešto drugo”.
“To je”, pojasnio je, “dobrota koja proizlazi iz polaganog sazrijevanja osobe, do te mjere da postane unutarnja karakteristika.”
Nazivanje vrline “a habitus slobode”, Papa je ustvrdio da “ako smo slobodni u svakom činu”, i imamo tendenciju birati dobro, to je vrlina.
Kako steći vrlinu
Papa je priznao da razumijevanje kako steći krepost “nije jednostavno”, već složeno.
“Za kršćanina je prva pomoć”, ustrajao je, “Božja milost.” Doista, istaknuo je, Duh Sveti djeluje u nama krštenima, djelujući u našoj duši da je vodi kreposnom životu.
“Koliko je kršćana”, čudio se, “dospjelo do svetosti kroz suze, otkrivši da ne mogu nadvladati neke od svojih slabosti! Ali doživjeli su da je Bog dovršio to djelo dobra koje je za njih bilo samo skica.”
Milost, rekao je, uvijek prethodi našoj moralnoj obvezi.
“Štoviše”, nastavio je papa Franjo, “nikada ne smijemo zaboraviti vrlo bogatu lekciju iz mudrosti starih, koja nam govori da vrlina raste i da se može njegovati. A da bi se to dogodilo, prvi dar koji treba tražiti od Duha je upravo mudrost.”
Dobra volja i otvorenost
Ljudsko biće, istaknuo je Papa, nije “slobodno područje za osvajanje užitaka, emocija, nagona, strasti”, koje nema sposobnost “učiniti bilo što protiv ovih sila, ponekad kaotičnih, koje obitavaju u njemu”.
Naprotiv, naglasio je, možemo prakticirati otvorenost, vrstu mudrosti koja nam omogućuje da “učimo iz pogrešaka kako bismo dobro usmjeravali život”, kao i da koristimo našu dobru volju, “koja nam omogućuje da izaberemo dobro”.
Papa Franjo je zaključio ohrabrivši vjernike da prihvate naše putovanje kroz vrline, u “vedrom svemiru koji je izazovan”, ali “odlučan za našu sreću”.
Vjernici 13. ožujka 2024. Opća audijencija prisjeća se 11. obljetnice izbora pape Franje
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
