U postu na svom računu @pontifex, papa Leo XIV ponovio je poziv za današnji dan molitve i posta za mir: “Neka cjelokupna vizija nadahnuta općim dobrom prevladava.” Episkupati i crkvene zajednice široko su se pridružili papinoj žalbi. Uz poznate ratove na Bliskom Istoku i Europi, postoji preko 56 manje ili više “zaboravljenih” sukoba koji stvaraju tugu i patnju među narodima.
Valerio Palombaro
Svijet je “ranjen kontinuiranim ratovima”, s tim da je neovisni portal zalijepio (projekt o oružanom sukobu i podaci o događajima) koji je ubrojao najmanje 56, iz najzahtjevnijih sukoba, poput Gaze, Ukrajine i Sudana, manje poznatih koji često uključuju nedržavne, ali uvijek su i u neposrednoj granici, u neposrednoj granici “, u neposrednoj granici”, u neposrednoj granici “, u neposrednoj granici”, u neposrednoj granici “, ali uvijek su ratovi s granicom” Kambodža ili spor između Pakistana i Indije nad Kašmirom.
Protiv ove pozadine, više puta se prisjetio u svojim žalbama, da je prošle srijede, na kraju svoje opće publike, papa Leo XIV odlučio posvetiti petak, 22. kolovoza – dan u kojem Crkva slavi kraljevinu Blažene Djevice Marije – molitvu i post za mir.
Konkretno, u postu objavljenom kasno jutros na svom računu @Pontifex na X, papa je izrazio nadu da će se „srca možda osloboditi mržnje“, da „možemo napustiti logiku podjele i odmazde i da će sveobuhvatna vizija nadahnuti općim dobrom.“
Hitnost mira
U inozemstvu, gotovo sve biskupske konferencije i pojedinačne biskupije odgovorile su na poziv pape Leo. Kardinal Matteo Zuppi, predsjednik konferencije talijanskog biskupa, pozvao je na intenzivnu molitvu za “nenaoružani i razoružavajući mir”.
Brojne pojedinačne biskupije i religiozni pokreti u Italiji također su se mobilizirale kao odgovor na papin poziv. Rimska biskupija, u pismu kardinala vikara Balda Reina, koji će danas popodne predsjedavati misom u lateranskoj bazilici, nazvao je “svaka zajednica, župa, obitelj i vjernik pojedinca” da ubrza kao “znak našeg zajedništva i ponudu mira.”
Španjolska biskupska konferencija također je u izjavi najavila da je prihvatila Papin poziv, prisjećajući se pisma koje je 8. kolovoza uputio i njegov predsjednik, nadbiskup Luis Argüello, u kojem ih je ohrabrio da “pojačaju molitvu i stavove u korist mira.”
“Tražimo da se ovaj poziv široko dijeli među našim župnim zajednicama, vjerskim zajednicama, crkvenim pokretima i pastoralnim skupinama, tako da se krik za mir može ujediniti u srcu Crkve u cijelom svijetu”, rekao je kardinal Jaime Spengler, predsjednik Latinoameričkog i karipbejskog biskupalnog vijeća.
Među posebnim naglascima je podrška apelolskom vikarijatu Južne Arabije, čiji teritorij uključuje Jemen, kojeg je više od deset godina opustošio “zaboravljeni” građanski rat. “Kroz post i molitvu tražimo od Djevice Marije, kraljice mira, da se zalaže sa svojim sinom za mir, posebno u obližnjoj Svetoj zemlji, i za utjehu svih onih koji su bili pogođeni ovim i svim sukobima”, izjavio je apostolski vikar Paolo Martinelli.
Skrbnik Svete zemlje, otac Francesco Ielpo, u pismu upućenom franjevcima franjevaca, naglasio je da je “mir dugo očekivani i duboko željeni dar, posebno u Svetoj zemlji, što je obilježen sukobom i nadom”.
“Pomolimo se da međunarodna zajednica neće samo stajati i gledati, već će intervenirati kako bi promovirala mir, poštovanje međunarodnog prava i sigurnost civila, humanitarnih radnika i novinara”, dodao je.
U Aziji, otac Qaisar Feroz, brat kapucin i župni svećenik župe Gospe Queen of Angels u Bhai Pheru, na periferiji Lahore, u pakistanskom Punjabu, organizirao je molitveni sastanak sa redovnicama, odraslima i djecom i brz za mir. U Kambodži su se održavale molitve u nazočnosti apostolskog vikara Phnom Penha, Olivier Schmitthaeusler. U Mjanmaru, opustošenim građanskim ratom, odvijale su se iskrene molitve za mir među obiteljima i malim skupinama raseljenih vjernika. Tijekom dana, male skupine vjernika otišle su u katedralu Svete Marije u Yangonu.
Potrebna je promjena perspektive
Iako su crkve pape Leo XIV široko prihvatile crkve, još uvijek postoji hitna potreba za “promjenom tempa” na političkoj i diplomatskoj razini. Svijet je rastrgan “dijelom trećeg svjetskog rata” koji je već donio potrošnju oružja na rekordnoj razini od 2,718 biliona dolara prošle godine.
Tri i pol godine, s punom ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022., Europa se vratila u noćnu moru krvavog rata koji nije vidio u srcu kontinenta od sukoba na Balkanu.
Na rubovima europskog kontinenta, s druge strane, postignut je napredak prema povijesnom mirovnom sporazumu između Armenije i Azerbejdžana koji bi mogao zaustaviti više od 30 godina krvoprolića i nesporazuma.
U Gazi, nakon brutalnog napada Hamasa 7. listopada 2023., pred našim se očima odvija neviđena humanitarna tragedija u našem stoljeću. U međuvremenu, na Zapadnoj obali, najnoviji planovi izraelske vlade podsjećaju nas na opasnost od pitanja koja su ostala neriješena previše godina.
Isto vrijedi i za Libanon, gdje se, nakon rata prošle jeseni, čini se da su najjači scenariji spriječeni, dok susjedna Sirija prolazi kroz važan i osjetljiv trenutak, podvrgavajući se važnim promjenama nakon pada Bashara Al Assada.
Neriješeni sukobi na svim kontinentima
Afrika je i dalje jedan od kontinenta s najvećim brojem sukoba. U Sudanu je borba za vlast između vojske i snaga za brzu potporu (RSF) koje su se rasplamsale u travnju 2023. proizvela ono što je UN nazvao najozbiljnijom krizom svjetskog raseljavanja, a 14 milijuna ljudi prisiljeno je napustiti svoje domove.
Ali postoje i mnoga druga rata protiv kontinenta: s istoka Demokratske Republike Kongo, gdje stotine oružanih skupina godinama pljačkaju resurse zemlje, sjeva krvoproliće i nestabilnost, sjevernom Mozambiku i mnogih zemalja Sahela, gdje je džihadističko nasilje bijesan, na drugom ratu, Somaliji, Somaliji.
Ni na azijskom kontinentu ne nedostaje sukoba. U Mjanmaru je već više od četiri godine brutalni sukob donio vladajuću vojnu huntu protiv pobunjeničkih skupina koje sada kontroliraju velike dijelove zemlje. Korejski poluotok i dalje je podijeljen i obrubljen ratnim vjetrovima usidrenim u logici nuklearnog odvraćanja, dok je granica između Pakistana i Afganistana odavno poprište sukoba koji se povlači daleko od svjetla.
Oceanija nije iznimka, a plemensko nasilje s vremena na vrijeme plamti u Papui Novoj Gvineji.
Latinska Amerika, možda manje obilježena otvorenim ratovima, ipak ima mnoge zemlje u kojima još uvijek vladaju kriminal i nasilje, uključujući Haiti, najsiromašniju zemlju u Americi, gdje je gotovo 80 posto teritorija pod nadzorom kriminalnih bandi, usred impotencije vlade i međunarodne zajednice.
Put oproštenja za postizanje mira
Toliko sukoba, toliko neriješenih pitanja, ujedinjenih patnje koje uzrokuju među civilnim stanovništvom, posebno najugroženijim. Svijet, kako je papa Leo XIV istaknuo, hitno treba promjenu perspektive jer “bez oproštenja nikada neće biti mira.”
“Istinski oprost ne čeka pokajanje, već se prvo nudi”, objasnio je papa tijekom opće publike prošle srijede u dvorani Paul VI, napominjući da “praštanje ne znači negirati zlo, već sprječavanje da stvori više zla.”
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u tijeku tako što ćete se pretplatiti na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
