Vatikan grad, 13. lipnja 2025. / 16:39
Papa Leo XIV izjavio je da “najteže siromaštvo nije poznavati Boga” i da nas da nas prati na životnom putovanju stavlja materijalno bogatstvo u perspektivu, jer “otkrivamo pravo blago koje nam je potrebno.”
“Bogatstvo često razočara i može dovesti do tragičnih situacija siromaštva – prije svega siromaštva rođenog od neuspjeha da prepoznamo našu potrebu za Bogom i pokušajem da živimo bez njega”, primijetio je pontif.
Sveti Otac dao je ta zapažanja u Njegova porukaObjavljen 13. lipnja od strane ureda za tisak Vatikana, devetih svjetskih dana siromašnih, koji će se održati u nedjelju, 16. studenog.
Kao što je papa Franjo to učinio kada je odbio globalizaciju ravnodušnosti, papa Leo upozorio je na rizik da se “očvrsnuo i podnio ostavku” usprkos novim oblicima osiromašenja.
Tako je uokvirio društvenu odgovornost za promicanje općeg dobra, što karakterizira Katoličku crkvu, utemeljenu na “Božjem kreativnom činu, koji svima daje udio u robi zemlje”, i poput ove robe, “plodovi ljudskog rada trebaju biti podjednako dostupni svima.”
Pontif je na tu temu citirao svetog Augustina: “Dajete kruh gladnoj osobi, ali bilo bi bolje da nitko nije bio gladan, tako da ga ne biste imali potrebe davati. Obući gole, ali da li je sve odjeveno i da nema potrebe za opskrbom za opskrbu tim nedostatkom.”
Sveti Otac jasno je dao do znanja da je pomaganje siromašnima “stvar pravde prije nego što je pitanje dobročinstva.” Također je napomenuo kako kada naiđemo na siromašne ili osiromašene ljude, ponekad “i mi možda imamo manje nego prije i gubimo ono što se nekada činilo sigurnim: dom, dovoljna hrana za svaki dan, pristup zdravstvenoj zaštiti i dobro obrazovanje, informacije, vjersku slobodu i slobodu izražavanja.”
Za papa, Svjetski dan siromašnih nastoji podsjetiti crkvu da su siromašni “u središtu svih naših pastoralnih aktivnosti”, ne samo njegovog “dobrotvornog djela, već i poruke koju ona slavi i proglašava.”
“Bog je preuzeo njihovo siromaštvo kako bi nas obogatio svojim glasovima, njihovim pričama i licima”, primijetio je u poruci koju je potpisao 13. lipnja, blagdan Padove svetog Antona, zaštitnika siromašnih.
U stvari, u tekstu je jasno dao do znanja da siromašni “nisu ometaju crkvu, već naša voljena braća i sestre.” U tom smislu, naglasio je da nas „svojim životima, njihovim riječima i njihovom mudrošću stavljaju u kontakt s istinom evanđelja.“
Sveti otac u svojoj je poruci naglasio da siromašni nisu puki “primatelji” pastoralne skrbi crkve, već ih je definirao kao “kreativne teme” koji nas izazivaju “da danas pronađemo nove načine života evanđelja.”
Na taj je način istaknuo da je svaki oblik siromaštva poziv “da konkretno doživi evanđelje i da ponudi učinkovite znakove nade.”
Papa je napomenuo kako ljudi bez resursa mogu postati svjedoci “snažne i nepokolebljive nade, upravo zato što je utjelovljuju usred neizvjesnosti, siromaštva, nestabilnosti i marginalizacije.”
“Ne mogu se osloniti na sigurnost moći i posjeda; naprotiv, oni su na njihovoj milosti i često ih žrtve. Njihova se nada nužno tražiti negdje drugdje”, dodao je.
Dakle, naznačio je da kada je Bog smješten u središte kao “naša prva i jedina nada”, upravo je “kad” i mi prelazimo iz prolaznih nadi u trajnu nadu. “
Najgora diskriminacija od strane siromašnih je “nedostatak duhovne skrbi”
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Papa je citirao encikliku Evangelii Gaudium Od svog prethodnika, papa Franjo, koji je izjavio da je najgora diskriminacija koju su siromašni pretrpjeli “nedostatak duhovne skrbi”.
“Ovo je pravilo vjere i tajna nade: sva ova zemljana roba, materijalne stvarnosti, svjetovni užici, ekonomski prosperitet, koliko god važni, ne mogu donijeti sreću u naša srca”, naglasio je.
Sveti otac se također odražavao na “kružnu vezu” koji postoji između tri teološke vrline: vjere, nade i dobročinstva. “Nada se rodi iz vjere, koja ga njeguje i održava na temelju dobročinstva, majke svih vrlina. Svi mi trebaju dobročinstvo, ovdje i sada”, rekao je.
Papa Leo je, dakle, potvrdio da je dobročinstvo stvarnost koja nas “privlači i vodi naše odluke prema općem dobru” i istaknuo da “onima kojima nedostaje dobročinstvo ne samo da nema vjere i nade; oni također pljačkaju svoje susjede nade.”
Posebno se upućujući na kršćansku nadu koju Božja Riječ proglašava, napomenuo je da je to “sigurnost na svakom koraku života”, jer to ne ovisi o ljudskoj snazi ”, već o Božjem obećanju, koji je uvijek vjeran.”
Iz tog razloga, rekao je da su kršćani od početka pokušali identificirati nadu sa simbolom sidra, koji pruža stabilnost i sigurnost. “Usred životnih suđenja, naša nada je nadahnuta tvrtkom i uvjerljivom sigurnošću Božje ljubavi, koju je Duh Sveti sipao u naša srca. Ta nada ne razočara”, ponovio je.
Dobročinstvo je najveća socijalna zapovijed crkve
Stoga je Leo naglasio da biblijski poziv na nadu podrazumijeva “dužnost da preuzme naše odgovornosti u povijesti, bez oklijevanja”, napominjući da je “dobročinstvo, u stvari, najveća socijalna zapovijed”, kako je navedeno u katekiji Katoličke crkve br. 1889. godine.
Papa je objasnio da “siromaštvo ima strukturne uzroke koji se moraju riješiti i eliminirati. U međuvremenu je svatko od nas pozvan da ponudi nove znakove nade koji će svjedočiti kršćanskoj dobrotvornoj organizaciji, baš kao što su to učinili mnogi sveci tijekom stoljeća.”
Za Papu, bolnice i škole su institucije stvorene kako bi doprskale najugroženije i marginalizirane, a one bi trebale biti dio javne politike svake zemlje. ” Međutim, žalio je da “ratovi i nejednakosti često sprječavaju da se to događa.”
Također je istaknuo kao konkretne primjere nade “grupne kuće, zajednice za maloljetnike, centri za slušanje i prihvaćanje, kuhinje s juhama, skloništa za beskućnike i škole za učenike s niskim prihodima.”
I, dodao je: “Koliko od ovih tihih znakova nade često prolazi nezapaženo, a opet je toliko važno za izdvajanje naše ravnodušnosti i nadahnuće drugih da se uključe u različite oblike volonterskog rada!”
Konačno, pozvao je na promicanje razvoja politika u borbi protiv “oblika siromaštva i starih i novih, kao i provođenju novih inicijativa za podršku i pomaganje najsiromašnijim od siromašnih.”
“Rad, obrazovanje, stanovanje i zdravlje temelj su sigurnosti koja se nikada neće postići upotrebom oružja. Izražavam zahvalnost za one inicijative koje već postoje, te za napore koji se svakodnevno pokazuju na međunarodnoj razini po velikom broju muškaraca i žena iz dobre volje”, rekao je.
Ova priča prvi je objavljen autor ACI Prensa, CNA-ov vijest o španjolskom jeziku. CNA ga je prevela i prilagodila.
Kao novinarka, Victoria Cardiel se specijalizirala za društvene i vjerske vijesti. Od 2013. godine pokrivala je Vatikan za razne medijske kuće, uključujući Europa Press i Alfa i Omega, tjedne novine Madridske nadbiskupije.
