Papa Lav XIV. poslao je poruku sudionicima Konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja se održava u Belému, u Brazilu, koju je pročitao državni tajnik kardinal Pietro Parolin, voditelj izaslanstva Svete Stolice na „Klimatskom summitu“. Papa potiče na „ekološko obraćenje“ koje vodi do promjene mentaliteta i načina života te do razvoja nove međunarodne financijske arhitekture koja siromašnim zemljama omogućuje ostvariti njihov puni potencijal, piše Vatican News.
U svijetu koji je „u plamenu“ zbog sukoba koji muče više dijelova planeta, te zbog globalnoga zatopljenja, neka konferencija COP30 bude znak nade, kao i poticaj da se hrabro prihvati „ekološko obraćenje“ koje bi dovelo do raširene svijesti o klimatskoj krizi, promjene mentaliteta i načina života, zaštite dostojanstva i nepovredivosti ljudskoga života te, prije svega, koje bi omogućilo siromašnim zemljama ostvariti svoj puni potencijal. Konkretne su želje koje je papa Lav XIV. izrazio u poruci šefovima država i vlada okupljenima ovih dana u Belému, u srcu brazilske Amazonije, na konferenciji COP30. Riječ je o 30. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, u kojoj sudjeluje i Sveta Stolica, s desetočlanom delegacijom koju predvodi državni tajnik kardinal Pietro Parolin.
Upravo je kardinal Parolin, koji je prošlih dana stigao u Belém, pročitao Papinu poruku na engleskom jeziku, koja započinje tvrdnjom koju je često ponavljao papa Franjo, a prije njega i Benedikt XVI.: “Ako želiš njegovati mir, zaštiti stvoreni svijet”. Načelo je to koje ističe jasnu vezu između izgradnje mira i zaštite stvorenoga svijeta. “Težnja ljudi dobre volje za mirom sigurno će biti olakšana zajedničkim prepoznavanjem nerazdvojnoga odnosa između Boga, ljudskih bića i svega stvorenoga”, poručio je papa Lav XIV.
Ako se s jedne strane, u ovim teškim vremenima, čini da se pažnja i zabrinutost međunarodne zajednice prvenstveno usredotočuju na sukobe među narodima, s druge je strane pak sve veća svijest da je mir ugrožen i nedostatkom dužnoga poštovanja prema stvorenom svijetu – ističe Papa – i to pljačkom prirodnih resursa i progresivnim pogoršanjem kvalitete života zbog klimatskih promjena.
Papa Lav XIV. potom upozorava na činjenicu da ti izazovi stavljaju u opasnost život svih stanovnika planeta; stoga zahtijevaju međunarodnu suradnju te povezan i dalekovidan multilateralizam koji u svoje središte stavlja svetost života, dostojanstvo koje je Bog dao svakom ljudskom biću i opće dobro. Nažalost danas, naprotiv, svjedočimo političkim pristupima i ljudskom ponašanju koji idu u suprotnom smjeru, a karakterizira ih opća sebičnost, prezir prema drugima i kratkovidnost. “U svijetu koji gori, kako zbog globalnoga zagrijavanja, tako i zbog oružanih sukoba, ova konferencija treba postati znak nade, kroz poštovanje ideja drugih u kolektivnom pokušaju traženja zajedničkog jezika i konsenzusa, ostavljajući po strani sebične interese, te imajući na umu odgovornost jednih za druge i za buduće generacije”, istaknuo je Papa.
Nadahnut enciklikom Laudato si’ i njezinim glavnim načelom o klimi kao “općem dobru koje pripada svima i namijenjeno je svima”, papa Lav XIV. potom navodi čemu se nada od konferencije COP30. Prije svega, da sudionici hrabro prihvate “ekološko obraćenje u mislima i djelovanju, imajući na umu ljudsko lice klimatske krize”. “Neka to ekološko obraćenje nadahne razvoj nove, na čovjeka usredotočene međunarodne financijske arhitekture koja će osigurati da sve zemlje, posebno najsiromašnije i one najranjivije na klimatske katastrofe, mogu ostvariti svoj puni potencijal i vidjeti da se poštuje dostojanstvo njihovih građana”, naveo je papa Lav XIV.
Takva arhitektura trebala bi voditi računa i o povezanosti između ekološkoga duga i vanjskoga duga – ističe Papa – koja također zahtijeva obrazovanje o integralnoj ekologiji koje objašnjava zašto odluke na osobnoj, obiteljskoj, zajedničkoj i političkoj razini oblikuju našu zajedničku budućnost, istodobno podižući svijest o klimatskoj krizi i potičući mentalitet i stil života koji više poštuju stvoreni svijet te štite dostojanstvo osobe i nepovredivost ljudskog života.
U poruci papa Lav XIV. podsjeća i na riječi pape svetoga Ivana Pavla II. koji je još 90-ih godina prošloga stoljeća isticao da je ekološka kriza moralno pitanje te, kao takva, upozorava na hitnu moralnu potrebu za novom solidarnošću, posebno u odnosima između zemalja u razvoju i visoko industrijaliziranih zemalja. Države trebaju pokazati sve veću solidarnost i međusobnu komplementarnost u promicanju razvoja mirnoga i zdravoga prirodnog i društvenog okoliša – govorio je Ivan Pavao II., a papa Prevost to ponovno ističe. Naprotiv – napominje – upravo su oni koji žive u uvjetima najveće ranjivosti prvi koji podnose razorne posljedice klimatskih promjena, krčenja šuma i zagađenja. “Briga o svemu stvorenomu tako postaje izraz čovječnosti i solidarnosti”, posvijestio je Sveti Otac.
Iz te perspektive, apsolutno je prijeko potrebno preobraziti riječi i razmišljanja u izbore i djela temeljena na odgovornosti, pravednosti i jednakosti kako bi se postigao trajni mir brinući se o stvorenom svijetu i o bližnjemu. Osim toga, budući da klimatska kriza utječe na sve, “korektivno djelovanje” trebalo bi uključivati sve: lokalne vlasti, gradonačelnike i guvernere, istraživače, mlade, poduzetnike, vjerske organizacije i nevladine organizacije.
Među ostalim, papa Lav XIV. poput svog prethodnika napominje da Pariški sporazum – koji je 2015. godine potpisala međunarodna zajednica, o potrebi učinkovitoga i postupnoga odgovora na hitnu prijetnju klimatskih promjena – nakon deset godina nije imao željene učinke. Put do postizanja ciljeva postavljenih u tom sporazumu ostaje dug i slojevit – napominje Papa te stoga potiče države stranke da hrabro ubrzaju provedbu Pariškoga sporazuma i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. (kta/rv)
