Obraćajući se sudionicima konferencije Vatikanske apostolske knjižnice, papa Franjo istaknuo je ulogu knjižnica kao čuvara kulturne baštine, pozivajući knjižničare da njeguju mir, otvorenost i ljudsku povezanost u suočavanju s globalnim izazovima poput nejednakosti, sukoba i “kulture otkazivanja”.
Autor: Francesca Merlo
Obraćajući se sudionicima konferencije Apostolske vatikanske knjižnice „Conservata et perlecta aliis tradere. Knjižnice u dijalogu”, uključujući predstavnike 23 različite knjižnice iz cijeloga svijeta, papa Franjo podsjetio je nazočne da su njihove ustanove “pozvane prenijeti naslijeđe prošlosti na načine smislene novim generacijama”.
“Vaša je doista uzbudljiva misija”, dodao je.
Knjižničar Papa
Papa Franjo se u tom smislu osvrnuo na lik pape Pija XI., kojeg neki znanstvenici nazivaju “papa knjižničar”. Zapravo, papa Pio XI bio je knjižničar Knjižnice časnog Ambrozijana u Milanu, a kasnije i Vatikanske knjižnice. Papa Franjo istaknuo je kako je Pio XI. “bio svjestan velike važnosti knjižnica u iznimno teškom razdoblju povijesti, između dva svjetska rata”.
Papa Franjo susreo se sa sudionicima konferencije Vatikanske apostolske knjižnice
“Kako se europska kultura degenerirala u sukob ideologija, Papa je proširio prostor Vatikanske knjižnice, promovirao sustavnu katalogizaciju i otvorio školu za izobrazbu knjižničara. Pod njegovom je zaštitom Vatikanska knjižnica postala sigurno utočište za mnoge znanstvenike, uključujući i one progonjene od strane totalitarnih režima kojima se Papa čvrsto protivio”, rekao je papa Franjo.
Možemo se nadahnuti hrabrošću Pija XI
Papa Franjo istaknuo je da nas Papin pristup knjižničara može nadahnuti budući da se u današnjem svijetu „nalazimo suočeni s značajnim kulturnim i društvenim izazovima koji zahtijevaju pravovremene i primjerene odgovore”.
Tehnologija je učinila rad, komunikaciju i učenje lakšim i manje vremenski zahtjevnim, istaknuo je Papa. No, iako su novi sustavi donijeli velike prednosti, oni također donose brojne rizike: velike baze podataka bogati su resursi za rudarenje, ali pokazalo se da je njihovu kvalitetu teško kontrolirati.
Rizik rata protiv kulture
Zatim je govorio o razlici u pristupu zbirkama tiska između bogatijih i siromašnijih zemalja, zbog visoke cijene tiska. “Nacije u manjem položaju mogu iskusiti ne samo materijalno siromaštvo, već i intelektualno i kulturno siromaštvo”, upozorio je, dodajući da “postoji veliki rizik da će trenutni svjetski rat koji se vodi usitnjeno usporiti napredak koji je već postignut”.
“Rizik je da skupi sustavi naoružanja mogu spriječiti rast kulture i sredstava koja su joj potrebna za razvoj ili da sukobi koji uništavaju škole, sveučilišta i obrazovne projekte mogu spriječiti učenike u učenju i istraživanju”, rekao je.
Papa Franjo je zatim nastavio razmišljati o ranjivosti kulturnih institucija pred ratom, nasiljem i pljačkom, pozivajući da se takvi događaji “više nikada ne ponove”. Pozvao je na odgovor na “sukob civilizacija, ideološki kolonijalizam i otkazanu kulturu” promicanjem “prave kulture”.
Vatikanska apostolska knjižnica
Mjesta mira
Upozoravajući na pojavu “virtualnih zidova” uz fizičke, papa Franjo je zatim istaknuo ulogu knjižničara u obrani povijesne baštine i unapređenju znanja te ih potaknuo da osiguraju da njihove institucije budu “mjesta mira, oaze susreta i platforme za otvorena rasprava.”
Misao za četiri načela
Završavajući svoj govor, papa Franjo pozvao je sudionike da promisle o četiri ključna načela iz njegove apostolske pobudnice Evangelii Gaudium:
Prvo, rekao je, “vrijeme je veće od prostora”. Podsjetio je knjižničare na njihovu ulogu čuvara znanja i pozvao ih da stvore prostore za razmišljanje i otvorenost prema transcendentnom. To, rekao je, potiče dugoročne studije i nove humanizam.
Drugo, nastavio je “jedinstvo prevladava nad sukobom”. Ovime je papa Franjo potaknuo akademsku raspravu punu poštovanja i težnju zajedničkom cilju usred različitih perspektiva.
Treće, rekao je, “stvarnosti su važnije od ideja”. Naglasio je važnost balansiranja kritičke misli s praktičnim, utemeljenim odlukama uz poštivanje primata stvarnosti. Konačno, pozvao je sudionike da razmisle o ideji da je “cjelina veći od dijelova”. Ovo je, zaključio je, poziv na prepoznavanje međusobne povezanosti čovječanstva i odgovornosti za pomirenje lokalnih i globalnih interesa, uvijek tražeći veće dobro.
Vatikanska apostolska knjižnica
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
