Obraćajući se izaslanstvu Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca (ICLN), papa Franjo kaže da svijet treba oživjeti duh nade koji je nadahnuo stvaranje međunarodnih diplomatskih organizacija i organizacija za suradnju nakon Drugog svjetskog rata
Autor: Lisa Zengarini
Papa Franjo je u subotu potaknuo katoličke zakonodavce “da budu svjedoci nade”, posebno za mlađe generacije, usred tame rata koja je zasjenila svijet. Katolici su pozvani “pronaći mudrost i snagu da vide iza oblaka i, s nadom rođenom iz vjere, nadahnjuju druge, osobito mlade, da rade za bolje sutra”, rekao je.
Papa se obratio sudionicima petnaestog godišnjeg susreta Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca (ICLN) koji se održava u Rimu. ICLN je nestranačka udruga osnovana 2010. koja povezuje i podupire predane kršćanske vođe na javnim dužnostima, bez obzira na njihovu političku pripadnost, izgradnjom rastuće međunarodne mreže. Njegova je misija ponuditi im duhovnu i doktrinalnu formaciju i prilike za globalno umrežavanje, kako bi mogli provoditi kreposno i učinkovito vodstvo koje je posvećeno dostojanstvu svakog ljudskog bića.
Tema ovogodišnjeg skupa je “Svijet u ratu: stalne krize i sukobi – što to znači za nas?”.
Treći svjetski rat vodio se usitnjeno
Papa Franjo je u svom obraćanju primijetio da je ova tema posebno aktualna usred “trećeg svjetskog rata koji se vodi postupno” koji se “čini ‘stalnim’ i nezaustavljivim,” i “ozbiljno ugrožava strpljive napore međunarodne zajednice, prije svega kroz multilateralnu diplomaciju. , za poticanje suradnje.”
Kao doprinos njihovom razmišljanju o mogućim odgovorima na krizu koje bi podijelili sa svim muškarcima i ženama dobre volje, posebno onima koji su nadahnuti evanđeoskom porukom bratstva, pravde i mira, papa Franjo je ponudio četiri razmatranja.
Odricanje od rata radi rješavanja sukoba
Prvo, “imperativ odricanja od rata kao prikladnog sredstva rješavanja sukoba i uspostavljanja pravde”. To je, istaknuo je, danas još hitnije u svjetlu radikalno drugačije prirode suvremenog ratovanja zbog neviđene razorne sposobnosti modernog naoružanja u kojem se “razlika između vojnih i civilnih ciljeva sve više briše”.
“Naša savjest ne može a da ne bude dirnuta prizorima smrti i razaranja koji se svakodnevno nalaze pred našim očima”, rekao je Papa. “Moramo čuti vapaj siromaha kako bismo vidjeli ponor zla u središtu rata i svim mogućim sredstvima odlučili izabrati mir.”
Predaja nije jedna zemlja drugoj, predaja je sam rat, koji je doista poraz.
Ustrajnost i strpljenje u pregovorima o miru
Druga točka koju je papa Franjo spomenuo bila je “ustrajnost i strpljivost” u slijeđenju puta mira kroz pregovore, posredovanje i arbitražu “pomognutu obnovljenim povjerenjem u strukture međunarodne suradnje”, kojima je pak potrebna reforma i obnova kako bi se prilagoditi trenutnim okolnostima.”
U tom je smislu istaknuo i potrebu poštivanja međunarodnog humanitarnog prava i davanja “sve čvršćih pravnih temelja”, što podrazumijeva rad “za sve pravedniju raspodjelu zemaljskih dobara” i na taj način prevladavanje “skandaloznog” nejednakosti i nepravde koje raspiruju dugoročne sukobe diljem svijeta.
Dijalog za opće dobro
Papa Franjo je inzistirao na tome da, iako sukobi u bilo kojoj sferi ponekad mogu biti “neizbježni”, jer su dio ljudske prirode, oni se mogu “plodonosno riješiti u duhu dijaloga i osjetljivosti za druge i njihove razloge, te u zajedničkoj predanosti pravdi u težnji za općim dobrom.”
Iz sukoba se ne može izaći sam, iz sukoba se može izaći s drugima.
Treba potaknuti nadu
Na kraju je papa Franjo istaknuo potrebu “oživljavanja duha nade koji je doveo do uspostave struktura suradnje u službi mira nakon Drugog svjetskog rata”.
Stoga je potaknuo katoličke zakonodavce da budu “modeli nade i idealizma” koji se “suprotstavljaju porukama pesimizma i cinizma” kojima su mladi danas često izloženi, kako bi mogli graditi bolju budućnost.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje