Pomirenje i mir među narodima, zaštita ljudskih prava i dobrobit siromašnih i potrebitih – u tomu papa Franjo prepoznaje najviši smisao političkoga i institucionalnoga djelovanja Jimmyja Cartera, bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država koji je jučer, u nedjelju 29. prosinca 2024., preminuo u svom domu u Plainsu, u Georgiji, u dobi od 100 godina, koje je navršio 1. listopada, prenosi Vatican News.
Najvažniji trenutci
U brzojavu koji je potpisao državni tajnik kardinal Pietro Parolin, papa Franjo ističe duboku kršćansku vjeru 39. američkog predsjednika kao korijen njegova djelovanja koje mu je 2002. godine donijelo Nobelovu nagradu za mir. Carter je prisegnuo kao predsjednik 20. siječnja 1977. nakon pobjede nad predsjednikom Geraldom R. Fordom na izborima 1976. godine. Krunski dragulj njegova diplomatskoga djelovanja bili su pregovori vođeni u Camp Davidu u svrhu okončanja arapsko-izraelskih sukoba, potvrđenih 17. rujna 1978. povijesnim potpisivanjem mirovnoga sporazuma u Bijeloj kući između egipatskog predsjednika Sadata i izraelskog premijera Begina.
Biden: “Izvanredni vođa”
U teškoj klimi Hladnoga rata, Carterovo se predsjedništvo isticalo i po onome što se tada nazivalo akcijama detanta, kao što je nastavak dijaloga SAD-a i SSSR-a za ograničenje strateškoga oružja. Godine 2002. bio je prvi bivši predsjednik koji je posjetio Kubu i susreo se s Fidelom Castrom, prkoseći embargu. Iste je godine dobio Nobelovu nagradu za pažnju prema ljudskim pravima i općenito prema oblicima marginalizacije. Odbor za dodjelu nagrade tom je prilikom izjavio da će se njegov rad pamtiti više od još 100 godina.
Predsjednik Biden proglasio je 9. siječnja, kada će u Washingtonu biti državni sprovod bivšeg predsjednika Cartera, danom nacionalne žalosti: “Amerika i svijet izgubili su izvanrednog vođu”. (kta/rv)
