“La Civiltà Cattolica” objavljuje cjeloviti tekst susreta pape Franje sa 150 subraće isusovaca iz Belgije, Luksemburga i Nizozemske na Collège Saint-Michel u Bruxellesu. Tijekom susreta Papa govori o ulozi žena u Crkvi, potiče isusovce da se “ničega ne boje” i ponavlja poziv na dobrodošlicu i integraciju migranata.
Salvatore Cernuzio
Tema žena i njihove uloge u Crkvi, koja se nekoliko puta pojavila tijekom putovanja u Luksemburg i Belgiju od 26. do 29. rujna, također je bila središnja tema razgovora pape Franje sa 150 isusovaca koje je susreo u Bruxellesu.
Kao i na svakom apostolskom putovanju, odvojili su vrijeme za privatni susret s članovima Družbe Isusove. Susret je bio u sendviču između posjeta kampusu Université Catholique u Louvainu i iznenadnog zaustavljanja u Brussels Expo Hallu sa 6000 mladih ljudi okupljenih na bdijenju.
Susret s braćom isusovcima ne samo iz Belgije, već i iz Luksemburga i Nizozemske, održao se u Collège Saint-Michel. Bio je to privatni susret, prošaran pitanjima i odgovorima o temama vezanim uz poslanje Družbe Isusove danas ili o aktualnostima u svijetu i Crkvi – od sekularizacije do inkulturacije, od Sinode do migracija – ali i pjesmom pjevao je uz pratnju gitare na otvorenju poglavar Regije Nizozemska, otac Marc Desmet.
Po uobičajenom običaju, La Civiltà Cattolica objavio je cjeloviti tekst dijaloga, u članku koji potpisuje pater Antonio Spadaro, koji ističe njegovu “spontanost” i “neposrednost”.
‘Crkva je žena’
“Crkva je žena”, odgovorio je papa Franjo na pitanje isusovca o “teškoći da se ženama da pravednije i primjerenije mjesto u Crkvi”. “Vidim žene blagoslovljene karizmama i ne želim ograničiti raspravu o ulozi žena u Crkvi na temu službe”, pojasnio je papa. “Općenito, kaže on, “maskulinizam i feminizam su ‘tržišne’ teme.”
Papa je istaknuo da u ovom trenutku nastoji “sve više i više dovesti žene u Vatikan s ulogama sve veće i veće odgovornosti”.
“Stvari se mijenjaju”, nastavio je. “Možete to vidjeti i osjetiti.”
Žene u Vatikanu
Papa je podsjetio da je zamjenica guvernera Guvernatata žena (s. Raffaella Petrini), da Dikasterij za cjeloviti ljudski razvoj “također ima ženu kao zamjenicu” (s. Alessandra Smerilli), te da je u “’timu’ za imenovanje biskupa” tri su žene (Petrini, zatim sestra Yvonne Reungoat i Maria Lia Zervino, imenovane 2022. članicama Dikasterija za biskupe). “Budući da su oni zaduženi za odabir kandidata, stvari su puno bolje”, rekao je i dodao: “Oni su oštri u svojim prosudbama.”
I u Dikasteriju za posvećeni život “zamjenica je žena” (s. Simona Brambilla, tajnica) iu Vijeću za ekonomiju zamjenica koordinatorice je žena, Charlotte Kreuter-Kirchhoof.
„Žene, ukratko, ulaze u Vatikan u ulogama visoke odgovornosti: nastavit ćemo tim putem. Stvari funkcioniraju bolje nego prije”, uvjeravao je Papa svoje slušatelje.
Papa se u tom kontekstu prisjetio i anegdote s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen: „Razgovarali smo o jednom konkretnom problemu, a ja sam je upitao: ‘Ali kako se nosiš s takvim problemima?’ Ona je odgovorila: ‘Isto kao što radimo sve mi majke.’ Njezin odgovor dao mi je mnogo razloga za razmišljanje.”
Migrante treba integrirati
Tijekom susreta Papa se zatim osvrnuo na pitanje migracija koje treba dobro proučiti.
Još jednom je naveo četiri glagola kojima se može artikulirati djelovanje za migrante: dobrodošli, pratiti, promicati, integrirati. Ako to nedostaje, to postaje “ozbiljan” problem. “Migrant koji nije integriran loše završava, ali i društvo u kojem migrant živi”, upozorio je Papa, podsjetivši na napad 2016. u samoj Belgiji, u zračnoj luci Zaventem, koji je stajao života 16 ljudi od ruke dvojice terorista povezanih s ISIS-om. “tragedija je također bila rezultat nedostatka integracije.”
Dodao je: “Crkva mora ozbiljno shvatiti rad s migrantima.”
Europa koja stari
Uz to, papa Franjo je ponovio “jednu stvar koja mi je na srcu”, činjenicu da “Europa više nema djece, ona stari. Potrebni su joj migranti kako bi se život obnovio. To je sada postalo pitanje opstanka.”
Zajednica važnija od svećenika
Ne samo malo djece, nego i malo zvanja. Temu je otvorio redovnik: “Kako vidite budućnost župnih zajednica bez svećenika?”
“Zajednica je važnija od svećenika”, odgovorio je papa. “Svećenik je sluga zajednice.”
Naveo je primjer redovnica koje preuzimaju vodeće uloge u nekim dijelovima svijeta, poput peruanske kongregacije časnih sestara koje imaju “svoju specifičnu misiju” odlaska “u situacije u kojima nema svećenika. Rade sve: propovijedaju, krste… Ako se eventualno pošalje svećenik, onda idu negdje drugdje.”
‘Isusovac se ne treba ničega bojati’
Govoreći o poslanju, Papa je, promatrajući kontekst Belgije – koja je među najsekulariziranijim zemljama u Europi – pozvao članove reda sv. Ignacija da se ne boje. “Isusovac se ne bi trebao ničega bojati”, rekao je. “On je čovjek u napetosti između dva oblika hrabrosti: hrabrosti da traži Boga u molitvi i hrabrosti da ide na granice.”
Papa kao “majstore” ističe oca Mattea Riccija, oca Roberta De Nobilija i druge velike misionare koji su “svojim hrabrim djelovanjem čak i prestrašili neke u Crkvi”, ali su “postavili granice inkulturacije”.
Ovu granicu treba tražiti u “razlučivanju”, rekao je. “I to se raspoznaje molitvom.” Isusovačka molitva, rekao je Papa, “razvijala se u graničnim, teškim situacijama, na granicama. To je lijepa stvar naše duhovnosti, preuzimanje rizika.”
Novi oblici poganstva
O “složenom fenomenu” sekularizacije papa Franjo govori o “oblici poganstva”: “Ne treba nam kip poganskog boga da bismo govorili o poganstvu: sam okoliš, zrak koji udišemo je plinoviti poganski bog! I mi moramo propovijedati ovoj kulturi u smislu svjedočenja, služenja i vjere. A iznutra to moramo činiti molitvom.”
Služenje, rekao je, čini dijalog “plodnim”, ali dijalog često ometa “jaki klerikalizam” u Crkvi. “Gdje postoji klerikalizam, nema služenja”, nastavio je, dodavši upozorenje: “Zaboga, nikad ne brkajte evangelizaciju s prozelitizmom!”
Intelektualni apostolat
“Intelektualni apostolat” također je “važan”, reče, i dio je poziva isusovaca koji “moraju biti prisutni u akademskoj zajednici, istraživanju, a također iu komunikaciji”.
“Budimo jasni”, rekao je papa Franjo. „Kada generalne kongregacije Družbe Isusove kažu ubaciti se u živote ljudi i u povijest, to ne znači ‘praviti karneval’, nego ubaciti se čak iu najinstitucionalnije kontekste, htio bih reći, s neku ‘rigidnost’, u dobrom smislu riječi. Ne treba uvijek tražiti neformalnost.”
Sinodalnost, milost
Jedno pitanje ticalo se sinodalnosti, koja je u središtu Sinode koja je u tijeku u Vatikanu. “Sinodalnost nije laka, ne, a ponekad je to zato što postoje autoriteti koji ne ističu aspekt dijaloga”, rekao je Papa. “Pastor može donositi odluke sam, ali ih može donositi sa svojim vijećem. Može i biskup, a može i papa.”
Papa Franjo rekao je kako je uvjeren da će se sa Sinodom “stvari razjasniti upravo sinodskom metodom”. Rekao je: „Sinodalnost u Crkvi je milost! Vlast se provodi u sinodalnosti.”
Uzroci beatifikacije
Naposljetku, papa Franjo potvrdio je da je kauza oca Pedra Arrupea, isusovačkog generala španjolskog porijekla od 1965. do 1983., koji je proglašen Slugom Božjim, “otvorena”.
“Problem je revizija njegovih spisa”, rekao je Papa, objašnjavajući da je Arrupe “pisao toliko toga, a analiza njegovih tekstova zahtijeva vrijeme.
Što se tiče kauze Henrija De Lubaca, još jednog “velikog isusovca”, Papa je rekao da ne zna je li njegova kauza predstavljena ili nije.
Papa Franjo je u razgovoru sa subraćom otkrio što će kasnije javno obznaniti na misi u Bruxellesu; Naime, pokretanje stvari kralja Baudouina: “Učinio sam to sam, rekao je Papa, “jer mi se čini da se mi ovdje krećemo u tom smjeru.”
Prijepis Papinog razgovora s isusovcima tijekom njegova posjeta Bruxellesu možete pronaći na web stranici La Civiltà Cattolica.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
