Vatikan, 21. studenog 2024. / 14:50
U obraćanju sudionicima prve plenarne skupštine Dikasterija za kulturu i obrazovanje 21. studenog, papa Franjo je rekao da su želja, neustrašivost i kršćanska nada lijekovi potrebni da se prevlada “sjena nihilizma” koja prevladava u društvu.
Opisujući nihilizam kao “možda najopasniju pošast današnje kulture” zbog pokušaja da “izbriše nadu” u svijetu, Papa je rekao članovima dikasterija da njihova institucija treba raditi na nadahnjivanju čovječanstva.
“Škole, sveučilišta, kulturni centri trebali bi nas učiti željeti, ostati žedni, imati snove, jer, kao što nas podsjeća Druga Petrova poslanica, mi ‘iščekujemo nova nebesa i novu zemlju, na kojima prebiva pravednost’,” rekao je papa.
„Shvatite svoju misiju na obrazovnom i kulturnom polju kao poziv na širenje horizonata, na preplavljivanje unutarnjom vitalnošću, na stvaranje prostora za neviđene mogućnosti, na darivanje putova dara koji postaje širi samo kada se dijeli“, nastavio je.
Podsjetivši svoje slušatelje na ekspanzivnu kulturnu i obrazovnu baštinu Katoličke crkve, papa je rekao da “nema razloga da nas obuzme strah”.
“Jednom riječju, baštinici smo obrazovne i kulturne strasti tolikih svetaca”, rekao je nakon što je naveo primjere sv. Augustin, Toma Akvinski i Edith Stein te katolički znanstvenik Blaise Pascal.
“Okruženi takvim mnoštvom svjedoka, oslobodimo se svakog tereta pesimizma; pesimizam nije kršćanski”, dodao je.
Papa se također oslonio na kulturna djela glazbenih i književnih velikana, uključujući Mozarta i američke pjesnikinje Emily Dickinson, te je inzistirao da i oni mogu biti izvor nadahnuća za razne kulturne i obrazovne projekte Dikasterija.
‘Razmislimo o budućnosti čovječanstva’
Identificirajući siromaštvo, nejednakost i isključenost kao “patologije sadašnjeg svijeta”, Sveti je Otac inzistirao da je “moralni imperativ” Crkve osigurati ljudima – osobito djeci i mladima – pristup sveobuhvatnom obrazovanju.
“Oko 250 milijuna djece i adolescenata ne pohađa školu”, rekao je. “Braćo i sestre, kulturni je genocid kada djeci krademo budućnost, kada im ne nudimo uvjete da postanu ono što bi mogli biti.”
Podijelivši s članovima dikasterija iskustvo Antoinea de Saint-Exupéryja s nedaćama izbjegličkih obitelji, Papa je rekao da se francuski pisac osjećao ranjenim nakon što je vidio djecu.
“Muči me što u svakom od ovih ljudi postoji mali Mozart, ubijen”, piše de Saint-Exupéry u svom autobiografskom djelu “Zemlja ljudi”.
Na kraju privatne audijencije, papa Franjo se osvrnuo na temu plenarne skupštine dikasterija, “Prijeđimo na drugu obalu” (usp. Mk 4,35) i potaknuo svoje slušatelje da se odvaže i obavljaju svoj rad s osjećaj nade.
“Ponavljam: ne smijemo dopustiti da osjećaj straha pobijedi. Upamtite da se složeni kulturni odlomci često pokažu najplodnijim i najkreativnijim za razvoj ljudske misli,” rekao je.
“Promatranje živog Krista daje nam hrabrosti krenuti u budućnost”, dodao je papa.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Kristina Millare je slobodna novinarka s profesionalnim komunikacijskim iskustvom u sektoru humanitarne pomoći i razvoja, informativnom novinarstvu, marketingu zabave, politici i vladi, poslovanju i poduzetništvu.
