Vijesti CNA, 7. ožujka 2024. / 17:30
Ekonomija, međunarodni odnosi i druge društvene znanosti možda nisu postojale u svom suvremenom obliku kada je sveti Toma Akvinski umro prije 750 godina. No, prema riječima pape Franje, stručnjaci u tim područjima trebali bi se obratiti teologu iz 13. stoljeća za pomoć u odgovoru na neke od najtežih društvenih izazova današnjice.
U pismu vatikanskom skupu društvenih znanstvenika 7. ožujka, na godišnjicu smrti Akvinskog, Papa je rekao da je “rigorozna studija” anđeoskog doktora filozofskih i teoloških implikacija činjenice da je čovjek stvoren “na sliku Božju” ” nije bila samo preteča razvoja društvenih znanosti, već im može biti i danas neprocjenjiva pomoć.
“Iako je njegov utjecaj u oblikovanju moralnog i pravnog razmišljanja modernosti nesumnjiv, oporavak filozofske i teološke perspektive koja je utjecala na njegov rad mogao bi se pokazati prilično obećavajućim za naše disciplinirano promišljanje gorućih društvenih pitanja našeg vremena”, rekao je Papa. Franje, dodajući da društvene znanosti „trebaju biti utemeljene na nesvodivoj stvarnosti i dostojanstvu ljudske osobe.
Papine primjedbe poslane su sudionicima dvodnevne radionice na temu “Akvinova društvena ontologija i prirodno pravo u perspektivi: Uvidi za i iz društvenih znanosti”.
Pod pokroviteljstvom Papinske akademije za društvene znanosti, događaj je jedan od mnogih koji se ove godine održavaju u Rimu i izvan njega kako bi se proslavila ostavština svetog Tome Akvinskog, talijanskog dominikanskog fratra i crkvenog učitelja koji je umro 1274. godine.
Papa Franjo posebno je istaknuo važnost Akvinčeve artikulacije čovjekova društvenog karaktera i sposobnosti rasuđivanja prirodnog zakona uporabom razuma kao posebno relevantne za suočavanje sa suvremenim društvenim izazovima.
“Danas je bitno obnoviti uvažavanje ove ‘prirodne sklonosti traženja istine o Bogu i življenja u društvu’ kako bismo oblikovali društvenu misao i politike na način koji potiče, a ne sprječava autentični ljudski procvat pojedinaca i naroda,” rekao je. Papa Franjo, citirajući Akvinovu “Summa Theologiae”.
Koncept prirodnog zakona neki su na Zapadu kritizirali kao zapravo religijski okvir koji se koristi za utjecaj na društvo. Nedavno izvješće u Politicu, na primjer, opisalo ga je kao “temeljni stup katolicizma” koji se koristi za promicanje “kršćanskih nacionalističkih” ciljeva kao što je zaštita svetosti života ili promicanje seksualne etike u skladu s ljudskom prirodom.
Ali papa Franjo ponudio je sasvim drugačiju perspektivu, ističući da je prirodni zakon za svakoga. Zapravo, Papa je rekao da je artikulacija prirodnog zakona Anđeoskog doktora dostupna svima — bez obzira jesu li katolici ili ne — možda čak i važnija sada, upravo zato što je svijet sve više međusobno povezan, a zapadno društvo obilježeno kulturnom raznolikošću i religijom pluralizam.
“Tomino povjerenje u prirodni zakon zapisan u ljudskom srcu stoga može ponuditi svježe i valjane uvide u naš globalizirani svijet, kojim dominiraju pravni pozitivizam i kazuistika, čak i dok nastavlja tražiti čvrste temelje za pravedan i human društveni poredak”, Papa primijeti Franjo.
Sv. Toma Akvinski je svojom “izvanrednom otvorenošću za svaku istinu dostupnu ljudskom razumu” pokazao da između vjere i razuma ne može biti “krajnje proturječnosti”, istaknuo je papa.
Dodao je da je dominikanski teolog također pokazao kako milost uzdiže ranjenu ljudsku prirodu, s “bogatim implikacijama za razumijevanje dinamike zdravog društvenog poretka utemeljenog na pomirenju, solidarnosti, pravdi i uzajamnoj brizi”.
Papa je završio svoje pismo ohrabrivši sociologe koji sudjeluju u istraživanju da dublje prouče “bogato nasljeđe religiozne, etičke i društvene misli koje nam je ostavio u nasljeđe sveti Toma Akvinski”.
“Uvjeren sam da ćete pronaći nadahnuće i prosvjetljenje za svoj vlastiti doprinos različitim društvenim znanostima uz puno poštivanje njihovih ispravnih metoda i ciljeva”, primijetio je.
Jonathan Liedl je viši urednik za National Catholic Register. Njegovo iskustvo uključuje rad na državnim katoličkim konferencijama, tri godine formacije u sjemeništu i podučavanje na sveučilišnom kršćanskom studijskom centru. Liedl je diplomirao političke znanosti i arapske studije (Sveučilište Notre Dame), magistrirao katoličke studije (Sveučilište sv. Tome), a trenutno završava magisterij iz teologije na Bogosloviji Svetog Pavla.
