Papa Franjo priznaje čudo koje se pripisuje blaženom Carlu Acutisu, a drugo blaženom Giuseppeu Allamanu, te odobrava kanonizaciju 11 mučenika u Siriji.
Autor: Devin Watkins
Kardinal Marcello Semeraro, prefekt Dikasterija za kauze svetaca, susreo se u četvrtak s papom Franjom, koji je odobrio proglašenje nekoliko dekreta povezanih s uzrocima kanonizacije nekoliko muškaraca i žena.
Za mlade katolike svakako je najzanimljivije prepoznavanje čuda koje se pripisuje blaženom Carlu Acutisu.
Mladi laik rođen je 3. svibnja 1991. u Londonu u Engleskoj, a preminuo je 12. listopada 2006. u Monzi u Italiji, podlijegavši lukemiji u dobi od 15 godina.
Papa Franjo proglasio je milenijalca blaženim 2020. u Asizu, kamo je blaženi Karlo više puta hodočastio i gdje počivaju njegovi posmrtni ostaci.
Čudo pripisano blaženom Carlu Acutisu
Čudo prepoznato u četvrtak povezano je sa ženom iz Kostarike.
Dana 8. srpnja 2022. Liliana je molila na grobu blaženog Carla u Asizu, ostavivši pismo u kojem je opisala svoju molbu. Šest dana ranije, 2. srpnja, njezina kći Valeria pala je s bicikla u Firenci, gdje je pohađala sveučilište.
Pretrpjela je tešku ozljedu glave i zahtijevala operaciju kraniotomije i uklanjanje desne zatiljne kosti kako bi se smanjio pritisak na njezin mozak, s, kako su njezini liječnici rekli, vrlo malim izgledima za preživljavanje.
Lilianina tajnica odmah se počela moliti blaženom Carlu Acutisu, a 8. srpnja Liliana je hodočastila na njegov grob u Asizu.
Istog dana iz bolnice su je obavijestili da je Valeria počela spontano disati. Sutradan se počela kretati i djelomično joj se vratio govor.
18. srpnja CAT je pokazao da je krvarenje nestalo, a 11. kolovoza Valeria je premještena na rehabilitacijsku terapiju. Brzo je napredovala i 2. rujna Valeria i Liliana ponovno su hodočastile u Asiz kako bi zahvalile blaženom Carlu za njegov zagovor.
U dekretu objavljenom u četvrtak, papa Franjo je najavio da će sazvati Konzistorij kardinala kako bi razmotrili kanonizaciju blaženog Carla Acutisa, kao i blaženih Giuseppea Allamana, Marie-Léonie Paradis i Elene Guerre.
Čuda, mučeništvo i herojske vrline
Dekretima je također priznato čudo koje se pripisuje blaženom Giuseppeu Allamanu (1851.-1926.), svećeniku talijanskog podrijetla koji je utemeljio misionare Consolata.
Čudo se odnosilo na iscjeljenje starosjedioca u Cape Verdeu po imenu Sorino Yanomami, kojeg je 7. veljače 1996. u amazonskoj šumi napao jaguar.
Iako mu je mozak ostao djelomično izložen, Sorino je preživio muku zahvaljujući operaciji u Boa Visti i zagovoru blaženog Allamana nakon što je nekoliko članova njegove zajednice molilo devetnicu za Sorina.
Papa Franjo također je priznao čudo koje se pripisuje zagovoru časnog Giovannija Merlinija (1795.-1873.), svećenika Misionara Predragocjene Krvi rođenog u Italiji.
Papa je priznao mučeništvo poljskog svećenika — Sluge Božjeg Stanislava Kostke Streicha (1902.-1938.) — i laikinje rođene u Mađarskoj — Službenice Božje Márije Magdolne Bódi (1921.-1945.) — koji su oboje ubijeni u mržnji prema vjere od strane komunista.
Dekretima su također priznate herojske kreposti slugu Božjih Guglielma Gattianija (talijanski kapucinski svećenik, 1914.-1999.), Ismaelea Molinera Novilla (španjolski laik, 1917.-1938.) i Ismaelea Molinera Novilla (talijanski laik, 1911.-1974.).
Papa je odobrio “pozitivne glasove Redovite sjednice kardinala i biskupa za kanonizaciju blaženog Emanuelea Ruiza i 7 drugova, iz Reda manje braće, te Francesca, Abdela Mootija i Raffaelea Massabkija, vjernika laika, ubijenih u mržnji vjere u Damasku (Sirija) između 9. i 10. srpnja 1860.”
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
