Vijesti iz Rima, 11. travnja 2024. / 11:15
Papa Franjo osudio je kako se “nerođeni s invaliditetom pobacaju” u govoru u četvrtak na vatikanskoj konferenciji o uključivanju osoba s invaliditetom.
Papa je upozorio da se “kultura bacanja” pretvara u “kulturu smrti” kada ljudi “pretpostavljaju da mogu utvrditi, na temelju utilitarnih i funkcionalnih kriterija, kada život ima vrijednost i vrijedi ga živjeti”.
Istaknuo je da to danas vidimo posebno na dvije krajnosti spektra života — “nerođeni s invaliditetom bivaju pobačeni, a starijima pred sam kraj se daje ‘laka smrt’ putem eutanazije.”
Prema Sveučilištu Notre Dame McGrath institut za crkveni životprocjenjuje se da se godišnje dogodi čak 27 000 pobačaja zbog loše prenatalne dijagnoze u Sjedinjenim Državama.
“Svako ljudsko biće ima pravo živjeti dostojanstveno i cjelovito se razvijati. Čak i ako su neproduktivni, ili su rođeni s ograničenjima ili su ih razvili, to ne umanjuje njihovo veliko dostojanstvo kao ljudske osobe, dostojanstvo koje se ne temelji na okolnostima, već na unutarnjoj vrijednosti njihova bića”, rekao je papa Franjo u Klementini u Apostolskoj palači. Dvorana 11. travnja.
Papa je ovu poruku uputio Papinskoj akademiji društvenih znanosti, koju čine akademici i stručnjaci iz područja prava, političkih znanosti, ekonomije i sociologije.
Akademija se ovog tjedna sastaje u Vatikanu plenarna sjednica o inkluziji osoba s invaliditetom.
„Plenarna sjednica namjerava prihvatiti izazov i dati vlastiti doprinos utvrđivanjem onoga što … predstavlja prepreke koje povećavaju invaliditet društva i sprječavaju osobe s invaliditetom da u potpunosti sudjeluju u društvenom životu“, kaže se u programu plenarne sjednice.
The trodnevna konferencija uključuje rasprave o pravima osoba s invaliditetom, politikama za veću ekonomsku uključenost i filozofskim perspektivama o invalidnosti i ljudskom stanju.
U njegovom govor Papinskoj akademiji papa Franjo istaknuo je da su “ranjivost i slabost dio ljudskog stanja, a ne nešto što je svojstveno samo osobama s invaliditetom”.
Rekao je da “borba protiv kulture bacanja zahtijeva promicanje kulture uključivanja” “kovanjem i učvršćivanjem veza pripadnosti unutar društva”.
Papa je dodao da “veze pripadnosti postaju još jače kada osobe s invaliditetom nisu samo pasivni primatelji, već aktivno sudjeluju u životu društva kao pokretači promjene”.
Prema Papinskoj akademiji za društvene znanosti, ne postoji točan broj za broj osoba s invaliditetom u cijelom svijetu, ali međunarodne organizacije procjenjuju da 16% svjetske populacije ima značajna invalidna stanja.
“Prvo svjetsko izvješće o invalidnosti” pokazalo je da su ljudi s nekim oblikom tjelesnog, osjetilnog ili intelektualnog oštećenja u višestrukim nepovoljnim situacijama u usporedbi s ostatkom populacije, što uključuje prepreke u pristupu uslugama, niže razine obrazovanja, siromaštvo i manje sudjelovanje u političkom i kulturnom životu.
“Nažalost, u raznim dijelovima svijeta, mnoge osobe i obitelji i dalje su izolirane i prisiljene na margine društvenog života zbog invaliditeta”, rekao je papa Franjo.
“I to ne samo u siromašnijim zemljama, gdje živi većina osoba s invaliditetom i gdje ih njihovo stanje često osuđuje na krajnje siromaštvo, nego iu situacijama većeg prosperiteta, gdje se ponekad hendikep smatra ‘osobnom tragedijom’ i onesposobljeni ‘skriveni prognanici’, tretirani kao stranci u društvu.”
U idejnom zapisu Papinske akademije za plenarno zasjedanje, Akademija je prepoznala snažnu solidarnost koja se nalazi u obiteljskim udrugama koje podržavaju i prate obitelji koje skrbe o osobama s invaliditetom, napominjući da ta solidarnost poprima društveni značaj.
Papa Franjo istaknuo je da “briga i briga Crkve za osobe s jednim ili više invaliditeta konkretno odražava mnoge Isusove susrete s takvim osobama, kako je opisano u Evanđeljima”.
„Isus se ne odnosi samo na osobe s invaliditetom; on također mijenja značenje njihova iskustva”, rekao je. “On je zapravo pokazao novi pristup stanju osoba s invaliditetom, kako u društvu tako i pred Bogom.”
„U Isusovim očima, svako ljudsko stanje, uključujući i ono obilježeno ozbiljnim ograničenjima, poziv je na jedinstveni odnos s Bogom koji omogućuje ljudima da napreduju.”
Courtney Mares je dopisnica Katoličke novinske agencije iz Rima. Diplomirala je na Sveučilištu Harvard, izvještavala je iz novinskih ureda na tri kontinenta i dobila je Gardnerovu stipendiju za svoj rad sa sjevernokorejskim izbjeglicama.
