Vijesti iz Rima, 30. ožujka 2024. / 17:22
Papa Franjo je u subotu navečer predvodio misu Vazmenog bdijenja u Bazilici svetog Petra, razmišljajući o težini Uskrsa kao simbola ponovno rođene Božje nade i konačnog svjedočanstva života nad smrću.
U petak navečer bilo je zabrinutosti oko papine dobrobiti nakon Svetog Oca otkazan njegovo prisustvovanje rimskoj Via Crucis (Put križa) u zadnji čas. Tiskovni ured Svete Stolice priopćio je da je Papa donio odluku “sačuvati svoje zdravlje” za dugotrajnu liturgiju Uskrsnog bdijenja.
„Ovo je Kristova Pasha, objava Božje snage: pobjeda života nad smrću, pobjeda svjetla nad tamom, ponovno rođenje nade u ruševinama neuspjeha. Gospodin, Bog nemogućeg, koji je zauvijek otkotrljao kamen”, rekao je papa u subotu pred gotovo 6000 vjernika okupljenih u bazilici Svetog Petra.
“On je onaj koji nas izvodi iz tame u svjetlo, koji je zauvijek vezan za nas, koji nas izbavlja iz ponora grijeha i smrti i uvlači nas u blistavo carstvo oprosta i vječnog života”, nastavio je papa u svom propovijed.
Dramatična liturgija započela je bazilikom svetog Petra obavijenom tamom. Sveti Otac nalazio se ispred Filaretovih vrata iz 15. stoljeća (prekrivenih bijelim zastorom i izvezenom tapiserijom uskrslog Krista).
Papa je na bijelu pashalnu svijeću upisao križ te alfu i omega (prvo i zadnje slovo grčkog alfabeta), što simbolizira Kristovo uskrsnuće i kršćansku nadu u novi život u njemu.
Obrađujući središnju lađu bazilike, đakon je nosio svijeću, zastajući i pjevajući u tri različita vremena “Lumen Christi” (Svjetlo Kristovo) na što je zajednica odgovorila “Deo Gratias” (Hvala Bogu).
Nakon toga uslijedilo je pjevanje Exulteta ili uskršnjeg navještaja, drevne molitve koja poziva vjernike da se pridruže crkvi u slavlju Kristova uskrsnuća.
Papa Franjo započeo je svoju propovijed razmišljajući o tjeskobi i zaprepaštenju žena opisanih u Evanđelju koje su sa „suzama Velikog petka… još neosušenim“ pristupile grobu koji je bio zatrpan kamenom.
“Taj kamen, neodoljiva prepreka, simbolizirao je ono što su žene osjećale u svojim srcima. To je predstavljalo kraj njihovih nada, sada razbijenih opskurnom i tužnom misterijom koja je okončala njihove snove.”
“Taj je kamen označio kraj Isusove priče, sada zakopan u noći smrti. On, život koji je došao na svijet, bio je ubijen”, nastavio je Papa.
Ali, istaknuo je Papa, žene su, nakon što su pogledale prema gore, pronašle kamen otkotrljan, trenutak koji pokazuje “pobjedu života nad smrću, pobjedu svjetla nad tamom, ponovno rođenje nade usred ruševina neuspjeha”.
Papa je ispričao početnu tjeskobu i nadu žena prisutnih na grobu, napominjući da se danas svaka od nas “s takvim ‘nadgrobnim pločama’ susreće na našem životnom putu u svim iskustvima i situacijama koje nam oduzimaju entuzijazam i snagu da ustrajati.”
Ipak, Papa je zamolio vjernike da se ne predaju malodušju, već da crpe nadu iz uskrsnuća.
„Ako dopustimo Isusu da nas uzme za ruku, nikakvo iskustvo neuspjeha ili tuge, koliko god bolno bilo, neće imati posljednju riječ o smislu i sudbini našeg života. Odsada, ako dopustimo da nas Uskrsli Gospodin uskrisi, nikakav nazadak, nikakva patnja, nikakva smrt neće moći zaustaviti naš napredak prema punini života.”
“Tada nijedan kamen neće blokirati put do naših srca, nijedan grob neće potisnuti radost života, nijedan nas neuspjeh neće osuditi na očaj”, nastavio je Papa. „Podignimo oči k njemu i zamolimo se da snaga njegova uskrsnuća otkotrlja teško kamenje koje pritišće naše duše.
Nakon kratkog razmišljanja na kraju propovijedi, papa Franjo otvorio je obred krštenja. Uz blagoslov vode i javno izgovaranje zavjeta, Sveti je Otac osobno krstio osmero odraslih: četiri Talijana, dva Korejca, Japanca i Albanca.
Matthew Santucci je dopisnik CNA iz Rima sa sjedištem u uredu EWTN-a u Vatikanu. Odrastao je u Connecticutu, a od 2020. živi u Rimu. Diplomirao je povijest na Fordhamu i magistrirao međunarodne odnose na Luissu Guidu Carliju.
