Papa Franjo predvodi članove i sudionike Sinode u pokorničkom bogoslužju, izražavajući sram za naše grijehe i tražeći oprost od Boga i onih koje smo povrijedili.
Autor: Christopher Wells
Na pokorničkom bogoslužju obilježenom svjedočanstvima ranjenih zlostavljanjem, ratom i nedostatkom milosrđa, papa Franjo je zamolio oproštenje od Boga i onih koji su ranjeni našim grijehom.
Pokorničko bdijenje označilo je vrhunac dvodnevne sinodske duhovne vježbe uoči svečanog otvaranja Drugog zasjedanja Šesnaeste opće skupštine Biskupske sinode u srijedu.
Ispovijed grijeha
Tijekom obreda sedam kardinala izrazilo je sram i zamolilo za oproštenje “u ime svih u Crkvi” za grijehe protiv mira, protiv okoliša, protiv dostojanstva žena i protiv siromašnih; za grijehe zlostavljanja i za korištenje doktrine kao “kamena za bacanje” na druge; i za grijehe protiv sabornosti.
“Želio sam zapisati zahtjeve za zlostavljanjem koje su pročitali neki od kardinala,” rekao je Papa, “jer je potrebno naše glavne grijehe nazvati imenom.”
U svom razmišljanju nakon ispovijedi grijeha, Sveti Otac je istaknuo da je Crkva, “u svojoj biti vjere i navještaja, uvijek relacijska – i tek liječeći bolesne odnose postajemo sinodalna Crkva”.
“Kako bismo mogli biti vjerodostojni u misiji,” upitao je, “ako ne priznamo svoje pogreške i ne sagnemo se da izliječimo rane koje smo prouzročili svojim grijesima?”
Prispodoba o farizeju i cariniku
Osvrćući se na evanđeosko čitanje, koje donosi Isusovu prispodobu o ponosnom farizeju i pokajanom cariniku, papa Franjo pozvao je vjeru da razmisli koliko smo često mi u Crkvi postupali kao prvi.
Koliko smo puta, upitao je, “sami zauzeli sav prostor, svojim riječima, svojim prosudbama, našim titulama, našim uvjerenjem da samo mi imamo zasluge?”
Umjesto toga, rekao je papa Franjo, “danas smo svi poput carinika, oborenih očiju i posramljenih svojih grijeha. Kao i on, zaostajemo, čisteći prostor zauzet uobraženošću, licemjerjem i ponosom.”
Vraćanje povjerenja
Papa Franjo rekao je da je pokorničko bogoslužje u utorak, uoči svečanog otvaranja Sinode, “prilika za obnovu povjerenja u i prema Crkvi, povjerenja poljuljanog našim pogreškama i grijesima; i početi zacjeljivati rane koje ne prestaju krvariti.”
Opterećeni „ljudskošću našeg grijeha“, Papa je rekao: „Ne bismo htjeli da ovaj teret uspori putovanje Kraljevstva Božjega u povijesti“.
Na kraju se papa Franjo obratio mladim naraštajima, “koji čekaju da im prenesemo svoje svjedočanstvo”, da zamole za oproštenje, “ako nismo bili vjerodostojni svjedoci”.
Traženje oprosta
Nakon svog razmišljanja, papa Franjo sažeo je molbu za oproštenjem u molitvi Bogu Ocu, rekavši: „Molimo te za oproštenje za sve naše grijehe; pomozi nam obnoviti Tvoje Lice koje smo svojom nevjernošću unakazili. Tražimo oproštenje, srameći se, od onih koji su bili ranjeni našim grijesima.”
I zamolio je Boga da nam “dade hrabrosti iskrenog pokajanja za istinsko obraćenje.”
Znak mira i predaja evanđelja
Na kraju pokorničkog bdijenja papa Franjo pozvao je nazočne na razmjenu znaka mira.
Sam Sveti Otac uputio je znak mira onima koji su ranije u obredu dali svoje svjedočanstvo, te jednom mladiću i djevojci, sjemeništarcu i redovnici.
Ovim posljednjima, predstavnicima mladih, papa Franjo je potom uručio primjerak Evanđelja, povjeravajući njima i njihovim suvremenicima zadaću da naviještaju Radosnu vijest budućim naraštajima, u nadi „bolje misije, sve vjernije logika Kraljevstva Božjega.”
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
