Vijesti iz Rima, 13. ožujka 2024. / 13:00 sati
Papa Franjo otvorio je u srijedu novo poglavlje u svojoj trajnoj katehetskoj seriji o manama i krepostima, prebacujući svoje razmišljanje na podrijetlo i prirodu same vrline i naglašavajući njezinu vrijednost za ljudsku formaciju.
“Vrlina je ‘habitus’ slobode. Ako smo slobodni u svakom činu, i svaki put kad se od nas traži da biramo između dobra i zla, vrlina je ono što nam omogućuje da imamo tendenciju prema pravom izboru”, istaknuo je Papa u svojoj tjednoj općoj audijenciji održanoj na Trgu sv. .
Papa nije pročitao obraćanje od srijede, umjesto toga se oslonio na pomoćnika da iznese primjedbe u njegovo ime. Svetom Ocu se pomaže u njegovim javnim izjavama od kraja veljače kada je Vatikan objavio da pati od simptoma “blage gripe”.
Nadovezujući se na pojam vrline kao integralne i urođene osobine koja ljudima omogućuje razlikovanje dobra od zla, papa je primijetio da “nije improvizirano ili donekle nasumično dobro koje sporadično pada s neba”, već “dobrota koja proizlazi iz od sporog sazrijevanja osobe do te mjere da postane unutarnja karakteristika.”
Sveti je Otac ukazao na svece, tvrdeći da ih ne treba smatrati “iznimkama čovječanstva” ili “nekom vrstom ograničenog kruga prvaka koji žive izvan granica naše vrste”, već kao “one koji u potpunosti postaju sami, koji ispunjavaju poziv svojstven svakom muškarcu ili ženi.”
Stoga je, nastavio je Papa, vršenje kreposti plod dugog klijanja koje zahtijeva napor, pa čak i patnju.
Sveti je Otac također istaknuo važnost razvijanja kreposnih postupaka i stavova u kontekstu onoga što je opisao kao „naša dramatična vremena u kojima se često moramo pomiriti s najgorim u čovječanstvu“.
“U iskrivljenom svijetu moramo se sjetiti oblika u kojem smo bili oblikovani, slike Božje koja je zauvijek utisnuta u nas”, nastavio je Franjo.
“Kakav bi to bio sretan svijet kada bi pravda, poštovanje, uzajamna dobronamjernost, širokogrudnost i nada bili zajednička normalnost, a ne umjesto toga rijetka anomalija”, primijetio je Papa.
Ipak, upravo zato što se “ljudsko srce može prepustiti zlim strastima”, koje zauzvrat “mogu obratiti pažnju na štetna iskušenja prerušena u uvjerljivo ruho”, Papa je podsjetio vjernike da ljudsko biće “nije slobodno područje za osvajanje užitaka, emocija, nagona, strasti.”
Ponovno naglašavajući da je “ljudsko biće stvoreno za dobrotu”, papa je naglasio da je njegovanje vrline, “zrcalna slika” poroka, izgrađeno na “otvorenosti uma” i “mudrosti koja može učiti iz pogrešaka”, daru koji dolazi od Duha Svetoga.
“Duh Sveti djeluje u nama koji smo kršteni, djeluje u našoj duši da je vodi kreposnom životu”, rekao je papa. “Koliko je kršćana dostiglo svetost kroz suze, otkrivši da ne mogu nadvladati neke od svojih slabosti!”
„Ali doživjeli su da je Bog dovršio to djelo dobra koje je za njih bilo samo nacrt. Milost uvijek prethodi našoj moralnoj obvezi.”
Matthew Santucci je dopisnik CNA iz Rima sa sjedištem u uredu EWTN-a u Vatikanu. Odrastao je u Connecticutu, a od 2020. živi u Rimu. Diplomirao je povijest na Fordhamu i magistrirao međunarodne odnose na Luissu Guidu Carliju.
