Obraćajući se na svečanosti povodom 40. obljetnice Ugovora o miru i prijateljstvu između Argentine i Čilea, papa Franjo je rekao da ovaj značajan sporazum može poslužiti kao model za rješavanje današnjih ratova.
Autor: Lisa Zengarini
Dana 29. studenog 1984. Čile i Argentina potpisali su značajan Ugovor o miru i prijateljstvu kojim je okončan dugogodišnji granični spor oko kanala Beagle, koji je eskalirao do ruba oružanog sukoba 1978. godine.
Ugovor, koji je pomogao stabilizirati odnose na potkontinentu Južne Amerike, omogućila je Sveta Stolica, a papa Sveti Ivan Pavao II igrao je ključnu ulogu u posredovanju u sukobu.
Potpisivanje povijesnog sporazuma obilježeno je svečanošću koju su u ponedjeljak u Vatikanu organizirala veleposlanstva Čilea i Argentine pri Svetoj Stolici, a nazočili su papa Franjo, kardinali i članovi diplomatskog zbora.
Model vrijedan oponašanja
Papa je iskoristio priliku da obnovi svoj gorljivi apel svijetu u ime mira i dijaloga.
Obraćajući se na ceremoniji, istaknuo je da “postojana predanost koju su dvije zemlje pokazale tijekom dugih i teških pregovora i plodovi mira i prijateljstva koji su nastali mogu poslužiti kao model vrijedan oponašanja” u ovom posebno teškom trenutku za svijet.
Papa Franjo podsjetio je na presudnu ulogu koju je odigrao sveti Ivan Pavao II., zajedno s biskupima oba naroda uz potporu argentinskog i čileanskog naroda, u pronalaženju mirnog i dugotrajnog rješenja sukoba ukorijenjenog u pravdi, međunarodnom pravu i isključenje sile.
“Danas doživljavamo koliko je žalosno pribjegavanje sili.”
Dijalog i prijateljstvo s Bogom i bližnjima ključ su mira
Osvrćući se na dvije ključne riječi ugovora, mir i prijateljstvo, papa Franjo je istaknuo da ovaj model potpunog, konačnog i mirnog rješenja spora „zaslužuje biti ponovno predložen u sadašnjoj svjetskoj situaciji, u kojoj i dalje postoje toliki sukobi i degeneriraju bez učinkovite volje da ih se riješi apsolutnim isključenjem pribjegavanja sili ili prijetnje njezinom uporabom.”
Papa je potom ukazao na nepravde, nasilje i nejednakost, koji, uz “tešku klimatsku krizu i antropološke promjene bez presedana”, i danas potiču sukobe. Naglasio je potrebu da se suprotstavimo tim nazadovanjima otvaranjem naših srca „susretu s Bogom i da postanemo svjesniji sebe, svojih bližnjih i stvarnosti oko nas“, dajući prednost odnosima ispred materijalnih postignuća ili uspjeha u natjecanju.
„To je prijateljstvo s Bogom, koje se zatim odražava na sve druge ljudske odnose; to je temelj radosti, koja nikada neće izostati“, rekao je.
Osvrćući se na nedavnu zajedničku Deklaraciju biskupa Argentine i Čilea povodom ove obljetnice, papa Franjo je ponovio njihovu zahvalnost Bogu što je spasio dva naroda od rata i izrazio nadu „da će duh susreta i sloge među narodima koji traže mir, na latinskom Amerika i diljem svijeta mogu pogodovati umnožavanju koordiniranih inicijativa i politika usmjerenih na rješavanje brojnih društvenih i ekoloških kriza koje utječu na stanovništvo na svim kontinentima i pokazuju štetan za siromašne.”
Licemjerje pozivanja na mir dok se ulaže u oružje
Ponovno je Papa inzistirao na važnosti ugovora iz 1984. kao bezvremenog primjera kako strpljivo pregovaranje i kompromis mogu dovesti do miroljubivih rješenja te je izrazio nadu da će duh mira i prijateljstva utjecati na međunarodne napore za rješavanje trenutnih sukoba.
U isto vrijeme, požalio se na ono što je nazvao “licemjerjem” nekoliko zemalja, koje govore o miru dok ulažu u oružje: “Ovo licemjerje”, rekao je, “uvijek nas vodi u neuspjeh. Neuspjeh bratstva, neuspjeh mir.”
Neka međunarodna zajednica dijalogom prevlada sila zakona, jer dijalog ‘mora biti duša međunarodne zajednice’.
Papa Franjo završio je svoj govor zazivanjem Božjeg blagoslova na Argentinu, Čile i sve narode koji teže miru po zagovoru Marije, Kraljice mira.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
