Papa Franjo drži svoj govor ‘Stanje u svijetu’ na godišnjoj audijenciji za članove diplomatskog zbora akreditirane pri Svetoj Stolici i poziva na diplomaciju nade utemeljenu na istini, oprostu, slobodi i pravdi.
Autor: Devin Watkins
Na svojoj godišnjoj audijenciji za članove diplomatskog zbora akreditirane pri Svetoj Stolici u četvrtak, papa Franjo je iznio svoju viziju ‘diplomacije nade’ koja se temelji na istini, oprostu, slobodi i pravdi.
Sveti je Otac započeo svoje obraćanje koje je pročitao mons. Filippo Ciampanelli, podtajnik Dikasterija za Istočne Crkve, istaknuvši važnost jubilarne godine za Katoličku Crkvu, rekavši da ona poziva svakoga od nas da ponovno otkrijemo „ono što je uistinu bitno“.
Izrazio je zahvalnost talijanskim vlastima na njihovim naporima da pripreme grad Rim za doček milijuna hodočasnika koji će 2025. godine otputovati u Vječni grad.
Kako godina počinje, primijetio je Papa, nalazimo naš svijet rastrzan brojnim sukobima, terorističkim činovima, društvenim napetostima i stvaranjem novih prepreka koje dijele ljude.
Pozvao je sve ljude da ostave po strani „logiku sučeljavanja“ i radije prihvate „logiku susreta, kako nas budućnost ne bi zatekla beznadno lutajući, već gurajući naprijed kao hodočasnici nade, pojedinci i zajednice u pokretu, predani izgradnja budućnosti mira.”
Diplomacija nade u istinu
Papa Franjo je potom iznio svoju viziju “diplomacije nade”, za koju je rekao da može ukloniti guste oblake rata “obnovljenim vjetrovima mira”.
Svi ljudi, rekao je, obdareni su urođenom žeđu za istinom i žude čuti radosnu vijest koja odgovara na potrebu čovječanstva za nekim tko će nas spasiti od naše bijede.
U isto vrijeme, istaknuo je, “jedva da je bilo koji kutak našeg svijeta ostao netaknut širokom kulturnom transformacijom koju je donio brzi napredak tehnologije, čija je usklađenost s komercijalnim interesima sve očitija, generirajući kulturu ukorijenjenu u konzumerizmu.”
Kao odgovor, rekao je Papa, diplomacija nade stoga mora biti “diplomacija istine”, koja povezuje stvarnost, istinu i znanje kako bi se ljudskim bićima pružio zajednički jezik usidren u stvarnosti.
Jezik je posebno važan u diplomatskim odnosima, istaknuo je, žaleći se na nastojanja da se promijeni značenje pojmova ili jednostrano reinterpretira sadržaj ugovora o ljudskim pravima.
“To predstavlja oblik istinske ideološke kolonizacije koja pokušava, u skladu s pomno planiranim planovima, iskorijeniti tradiciju, povijest i vjerske veze naroda”, rekao je, osuđujući kao “neprihvatljive” pokušaje ukorjenjivanja “navodnog ‘prava na pobačaj ‘.”
Opraštanje da se pređe preko mržnje
Papa je zatim pozvao na “diplomaciju opraštanja”, koja može pronaći načine za popravljanje odnosa narušenih mržnjom i nasiljem na načine koji brinu za žrtve.
Pozvao je međunarodnu zajednicu da stane na kraj ratovima u Ukrajini i Gazi, podsjetivši na ogroman danak koji su sukobi nanijeli nedužnim civilima.
“U isto vrijeme”, dodao je, “također se mora istaknuti da je rat potaknut stalnom proliferacijom sve sofisticiranijeg i razornijeg oružja”, ponavljajući svoju tvrdnju da je “rat uvijek neuspjeh”.
Papa Franjo također je podsjetio na tekuće sukobe u Mianmaru, Sudanu, Sahelu, Rogu Afrike, Mozambiku i istočnim regijama Demokratske Republike Kongo.
Osudio je sve veće ispoljavanje antisemitizma i progone kršćanskih zajednica.
“Nema istinskog mira bez jamstva vjerske slobode, koja podrazumijeva poštivanje savjesti pojedinca i mogućnost javnog očitovanja vjere i pripadnosti zajednici”, rekao je.
Papa je izrazio nadu u budućnost Sirije, rekavši da svi Sirijci, uključujući kršćane, trebaju sudjelovati u općem dobru cijele nacije.
Sloboda i pravda kao temelj mira
Papa Franjo tada je pozvao na “diplomaciju slobode”, koja nastoji stati na kraj pošasti trgovine ljudima, ovisnosti o drogama i drugim oblicima modernog ropstva.
Pozvao je sve zemlje na brigu o žrtvama trgovine ljudima i migrantima koji su krenuli u potragu za boljim životom, istovremeno pozivajući na napore u rješavanju temeljnih uzroka raseljavanja.
Diplomacija nade, dodao je, također je “diplomacija pravde”, rekavši da ne može biti mira bez pravde, ističući poziv jubilarne godine na oprost dugova, bili oni društveni ili fiskalni.
“Ponavljam svoj poziv da se smrtna kazna ukine u svakoj naciji, jer ona danas nema opravdanja među instrumentima koji mogu vratiti pravdu”, rekao je.
Otplata ekoloških dugova zajedničkom domu
Zaključno, papa Franjo je podsjetio na dug čovječanstva prema našem zajedničkom domu, za koji bi zemlje, kako je rekao, trebale brinuti kroz napore da dijele financijska sredstva za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
“U svjetlu ovog ekološkog duga”, rekao je, “važno je pronaći učinkovite načine za pretvaranje vanjskog duga siromašnih zemalja u učinkovite, kreativne i odgovorne politike i programe za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja.”
Papa je tada izrazio sućut i molitve za žrtve “potresa koji je prije dva dana pogodio Tibet”.
Dok je jubilarna godina u tijeku, poručio je Papa diplomatima akreditiranim pri Svetoj Stolici, neka nada cvjeta u srcima svih ljudi, kako bi se naše želje za mirom mogle ostvariti.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
