Po prvi put u jubilarnoj tradiciji, papa Franjo će 26. prosinca otvoriti peti sveti portal u rimskom zatvoru, što je gesta nade koja pokazuje njegovu trajnu blizinu zatvorenicima, koja je dosljedna tijekom njegova pontifikata.
Autor: Lisa Zengarini
Prema tradiciji, papa Franjo treba službeno otvoriti jubilarnu 2025. godinu svečanim otvaranjem Svetih vrata u bazilici svetog Petra ove večeri, na Badnjak, nakon čega će uslijediti otvaranje Svetih vrata u ostale tri velike bazilike u Rimu.
Otvaranje petih Svetih vrata u zatvoru Rebibbia
Po prvi put u ovoj dugogodišnjoj jubilarnoj tradiciji koja seže u 15th stoljeća, Papa će otvoriti i peti sveti portal u jednom rimskom zatvoru, kao simboličan znak “poziva sve zatvorenike da gledaju u budućnost s nadom i obnovljenim osjećajem povjerenja”.
Neviđeni obred održat će se 26. prosinca, na blagdan svetog Stjepana, u zatvoru Rebibbia New Complex, koji je već posjetio 2015. za uskršnji obred pranja nogu. I ove je godine na Veliki četvrtak posjetio ženski odjel zatvora.
Ovaj put Papa će doći kao “hodočasnik nade”, osjećaj koji je previše krhak u zatvoru i mora se njegovati s ljubavlju i predanošću, uz pomoć osoblja i kapelana, posebno s obzirom na ograničen broj posjeta zatvorenika njihovi najmiliji.
“Zatvorenici s radošću čekaju Papu jer osjećaju njegovu blizinu, baš kao što percipiraju vlastitu odvojenost i udaljenost od društva”, objašnjava otac Lucio Boldrin, kapelan Rebibbije. “Svi se trebamo posvetiti ‘proširenju’ duha Papinog posjeta tijekom Svete godine”, rekao je za Vatican News uoči posjeta.
Stalna briga pape Franje za zatvorenike
Ovo nije prvi put da papa Franjo svjedoči svoju blizinu zatvorenicima kroz utješnu i molitvenu prisutnost.
Tijekom svog pontifikata pokazao je duboku i dosljednu brigu za zatvorenike, naglašavajući potrebu za suosjećanjem i poštovanjem njihovog dostojanstva te izazivajući društvo da zatvorenike ne promatra kao izopćenike, već kao pojedince sposobne za preobrazbu.
Ovo je stajalište duboko ukorijenjeno u katoličkom socijalnom učenju koje naglašava milosrđe, iskupljenje i važnost gledanja na svaku osobu kao na dijete Božje.
“Mislim na zatvorenike koji, lišeni slobode, svakodnevno osjećaju grubost pritvora i njegovih ograničenja, nedostatak ljubavi i, u više od nekoliko slučajeva, nedostatak poštovanja.”
Zagovaranje reforme zatvora
U središtu njegovog zagovaranja je poziv na priznavanje urođenog dostojanstva svih ljudskih bića, uključujući i one u zatvoru. U skladu s katoličkim socijalnim naukom, naglašava potrebu promatranja zatvora kao institucija rehabilitacije, a ne samo mjesta kažnjavanja, priznajući pravo žrtava na pravdu.
Njegovi česti podsjetnici protiv odbacivanja pojedinaca odražavaju širu poruku: čak i oni koji su počinili ozbiljne prekršaje zadržavaju svoju ljudskost i sposobnost da se promijene na bolje.
Ključni aspekt ovog zagovaranja su njegovi ponovljeni pozivi na ukidanje smrtne kazne zajedno s njegovom otvorenom kritikom doživotnog zatvora, koju je opisao kao “skrivenu smrtnu kaznu”, zagovarajući umjesto toga sustave koji daju prioritet rehabilitaciji i društvenoj reintegraciji.
Restorativna pravda protiv retributivne pravde
Njegovi pozivi odnose se na rješavanje sistemskih problema u zatvorima, poput prenapučenosti, nehumanih uvjeta i marginalizacije zatvorenika.
Pozivajući vlade da ulažu u programe restorativne pravde, papa Franjo naglašava potrebu rješavanja temeljnih društvenih uzroka zločina, a ne samo njegovih simptoma.
Zalaže se za pravosudni sustav usmjeren na obnovu i iscjeljenje, a ne na odmazdu, promičući pristupe koji ponovno grade odnose i popravljaju zajednice.
Usredotočite se na marginalizirane skupine
Tema koja se ponavlja u zalaganju pape Franje je njegova briga za marginalizirane, posebno siromašne i ranjive, koji su nerazmjerno zastupljeni u zatvorskoj populaciji.
On skreće pozornost na sustavne nejednakosti koje doprinose višim stopama zatvaranja među tim skupinama, potičući društvo da se pozabavi socio-ekonomskim korijenima kriminala. Njegov poziv na pravdu je holistički, usredotočen ne samo na pojedince, već i na strukture koje održavaju začarani krug siromaštva i kriminala.
Posjeti pape Franje zatvorima
Postupci pape Franje govore više od riječi, kao što je slučaj s njegovom tradicijom obavljanja rituala pranja nogu na Veliki četvrtak u zatvorima, gdje je prao noge zatvorenicima iz različitih sredina, uključujući muslimane i žene.
Ova vrlo simbolična gesta izaziva društvene predrasude i prenosi poruku solidarnosti.
Osim toga, tijekom svojih apostolskih putovanja Papa redovito posjećuje zatvore. Značajni posjeti uključuju one Curran-Fromhold Correctional Facility u Philadelphiji tijekom njegova putovanja u Sjedinjene Države 2015. i kaznionici Ciudad Juárez prigodom njegova apostolskog putovanja u Meksiko 2016. U oba je slučaja ponudio poruke nade i podsjetio zatvorenike na njihovu sposobnost preobrazbe.
Bog se nikada ne umara opraštati i nitko se ne može iskupiti
Temeljna je ideja, kako je često ponavljao u nekoliko navrata, da nitko nije izvan Božjeg milosrđa i otkupljenja, čak ni oni koji su počinili najteže zločine.
Tu je poruku ponovio i nedavno tijekom posjeta ženskom odjelu Rebibbije na Veliki četvrtak ove godine, u kojem je zatvorenice podsjetio da se “Isus nikad ne umara opraštati”, a zatim u travnju u ženskom zatvoru Giudecca u Veneciji, gdje je primijetio da unatoč teškoćama , zatvor može postati mjesto rada za ponovnu izgradnju života i potaknuo je zatvorenike da “uvijek gledaju u budućnost, s nadom”.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
