Sljedeće srijede, 9. srpnja, papa Lav XIV. će predvoditi privatnu misu u Castel Gandolfu, u „Borgu Laudato si’“, tijekom koje će se prvi put rabiti novi obrazac molitava za misu slavljenu za očuvanje stvorenoga svijeta, koji je danas, 3. srpnja, predstavljen u Tiskovnom uredu Svete Stolice, izvijestio je Vatican News.
Na susretu s novinarima sudjelovali su isusovac kardinal Michael Czerny, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, i franjevac nadbiskup Vittorio Francesco Viola, tajnik Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata.
Rad započet tijekom pontifikata pape Franje
Obrazac – za koji su predstavljači rekli da je pokrenut već tijekom pontifikata pape Franje, zahvaljujući također suradnji među dikasterijima – bit će dodan u Missae ‘pro variis necessitatibus vel ad diversa’ (Mise za različite potrebe i namjene) Rimskoga misala koji već sadrži 49 misa i molitvi za različite potrebe i prigode: 20 ih se odnosi na Crkvu, 17 na društvo, a 12 na različite okolnosti.
Dvije važne obljetnice
Novi tekstovi – objasnio je kardinal Czerny, uklapaju se u kontekst dviju važnih obljetnica: revolucionarne Poruke za Svjetski dan mira koju je sveti Ivan Pavao II. potpisao prije trideset i pet godina, 1990. godine, pod naslovom „Mir s Bogom Stvoriteljem, mir s cijelim stvorenim svijetom“; te desete obljetnice enciklike Laudato si’ o brizi o našem zajedničkom domu, koju je potpisao papa Franjo 2015. godine, a koja govori o integralnoj, a ne površnoj ili prividnoj ekologiji.
Stvoreni svijet uvijek prisutan u katoličkoj liturgiji
Međutim, valja istaknuti – dodao je kardinal – da stvoreni svijet nije tema koju se dodaje, nego je ona uvijek prisutna u katoličkoj liturgiji. Jer, euharistija sjedinjuje nebo i zemlju, obuhvaća i prožima sve stvoreno. I kada se slavi, cijeli svemir zahvaljuje Bogu.
Svrha je novog obrasca stoga liturgijska i duhovna potpora, te potpora zajednice u brizi koju svi trebamo pružiti prirodi, našem zajedničkom domu – istaknuo je kardinal Czerny te objasnio – Svi smo, naime pozvani biti vjerni upravitelji onoga što nam je Bog povjerio u našim svakodnevnim odlukama i javnim politikama, kao i u molitvi, bogoslužju i načinu na koji živimo u svijetu.
Molitve i „Quattro tempora“
Posebnu su važnost stvorenom svijetu dale molitve te Quattro tempora, odnosno četiri niza trodnevnoga posta i nemrsa koje je ustanovila Crkva, a održavaju se na početku četiriju godišnjih doba – dodao je nadbiskup Viola. Od sada će ih regulirati biskupske konferencije, kako što se tiče vremena tako i njihova načina, kako bi ih prilagodili različitim lokalnim situacijama i potrebama vjernika – napomenuo je nadbiskup.
„Mi nismo Bog“
U izlaganju nadbiskupa Viole jasan je bio poticaj na odgovornost. Mi nismo Bog – kazao je – Zemlja nam prethodi i darovana nam je – objasnio je te dodao – Danas trebamo odlučno odbaciti ideju da se iz činjenice da smo stvoreni na sliku Božju i iz naloga da podčinimo zemlju može izvesti apsolutna vlast nad drugim tvorevinama. Čuvati, naime, znači štititi, njegovati, očuvati, održavati, nadgledati. Svaka zajednica može uzeti od zemlje ono što joj je potrebno za vlastiti opstanak, ali ima i dužnost zaštititi ju i jamčiti kontinuitet njezine plodnosti za buduće generacije – napomenuo je tajnik Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata.
Grijeh se očituje u ratovima i napadima na prirodu
Međutim, sklad između Stvoritelja, čovječanstva i svega stvorenoga danas je uništen, jer smo željeli zauzeti Božje mjesto, odbijajući priznati se ograničenim stvorenjima, toliko da se taj grijeh očituje svom svojom destruktivnom snagom u ratovima, raznim oblicima nasilja i zlostavljanja, u napuštanju najslabijih, u napadima na prirodu. Naprotiv, sklad sa svim stvorenjima može proizići jedino iz iskustva pomirenja koje omogućuje zajedništvo s Bogom i braćom – istaknuo je nadbiskup Viola.
Što kaže Dekret
U Dekretu Dikasterija za bogoslužje i disciplinu sakramenata – koji je odobrio papa Lav XIV. a datiran je 8. lipnja, na svetkovinu Duhova – ističe se da se otajstvo stvorenoga svijeta, znak Gospodinove dobrohotnosti, poput dragocjenog blaga mora voljeti, štititi i istodobno unaprjeđivati, kao i prenositi iz generaciju u generaciju. Međutim, u ovom vremenu čini se očitim da je djelo stvaranja ozbiljno ugroženo zbog neodgovorne uporabe i zloporabe dobara koja nam je Bog povjerio na brigu – stoji u dokumentu. Upravo je iz tog razloga osmišljen poseban obrazac. (kta/rv)
