Na Fakultetu ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković u Puli, u petak, 28. lipnja 2024. svečano je otvoren 6. Hrvatski iseljenički kongres s temom „Hrvatski iseljenici-potencijal za budućnost Hrvatske“.
Ovim Hrvatski iseljenički kongres proslavlja desetljeće aktivnosti, nastojanja i usmjerenog djelovanja u povezivanju Republike Hrvatske s njezinim iseljeništvom. Hrvatski iseljenički kongres koji se održava svake druge godine u formatu je znanstveno-gospodarskog simpozija i postao je javnim okvirom i jedinstvenom platformom za promociju i unapređenje Hrvatske.
Tijekom tri dana susretanja organizatori, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva sa devet suorganizatora pripremili formalne i neformalne prigode za sadržajne rasprave o migracijskim procesima, utjecaju iseljenika na hrvatsko društvo i javne politike, demografskim izazovima, djeci-povratnika, hrvatskom kulturnom identitetu, ekonomskom i investicijskom potencijalu hrvatskih iseljenika, kao i u ulozi katoličkih misija i župa među hrvatskim iseljenicima.
Uz sudionike pristigle iz raznih dijelova svijeta, kao i Domovine, sudionicima su se na otvorenju obratili uzvanici.
Pozdravljajući Hrvate pridošle iz raznih zemalja diljem svijeta, dr.sc. Marin Sopta rekao je: „svojim dolaskom vi po ne znam koji put pokazujete svoje osjećaje, svoju ljubav prema domovini. Pokazujete da vam je stalo i pratite što se događa u njoj. Svojim izlaganjima, idejama, i nerijetko ponuđenim programima koji bi pridonijeli razvojne strategije, ne samo u gospodarstvu, nego i u drugim društvenim, kulturnim i inim segmentima hrvatskoga društva, pridonosite razvitku kulture dijaloga između iseljene i domovinske Hrvatske“. Naglasio je, kako i prethodnim kongresima, tako i na ovom, sudjeluje veliki broj Hrvata iz domovine stručnjaka na raznim područjima koji nastoji ponuditi svoje vizije na osnovu kojih bi se što veći broj iseljenika a naročito vaših potomaka vratilo u Hrvatsku i što brže i bezbolnije integriralo u hrvatsko društvo. „Svi kongresi, kao i ovaj simboliziraju zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske. Ono što je važno istaknuti i što karakterizira rad svakog kongresa je, da su poruke sa kongresa poruke tolerancije, poštivanja i uvažavanja drugih koji imaju drugačije vrijednosti od nas koji smo rođeni ili živjeli na Zapadu“.
U ime suorganizatora, sudionicima se obratio dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurija Strosmajera, prof.dr.sc. Boris Crnković. On je naglasio, kako je ključni strateški problem Republike Hrvatske demografija, a to je i problem sveučilišne zajednice. „Stoga je izvrsna prilika ovakvog i sličnih kongresa osvijestiti mogućnost dolaska hrvatske iseljeničke djece na hrvatska sveučilišta. Potrebno je više raditi na promociji, ali i na stipendijama za te mlade“.
Prof.dr.sc. Linu Pliško, dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Dobrile u Puli je izrazila radost što se ovaj kongres održavala u Puli, u Istri koja kao i ostali prostori Hrvatske ima svoju specifičnu povijest iseljavanja oblikovanu povijesnim, ekonomskim i političkim čimbenicima. „Istrani su se slično, kao i drugi Hrvati najčešće iseljavali u SAD, u Kanadu, Australiju, Južnu Ameriku, posebno Argentinu, Zapadnu Europu naročito u Njemačku, Austriju, Švicarsku i Italiju. U svojim novim domovima, Istrani, kao i drugi hrvatski iseljenici čuvaju svoj regionalni identitet, djelujući u različitim organizacijama i udrugama gdje njeguju svoj jezik, kulturu, gastronomiju, uspostavljaju poslovne i privatne veze, njeguju i održavaju kontakte s domovinom. Svako iseljavanje ima utjecaj na demografsku strukturu i ekonomiju Hrvatske. U prošlom su stoljeću mnoge obitelji preživljavate zahvaljujući potpori svojih iseljenih rođaka, danas smo nažalost svjedoci odlaska 400.000 hrvatskih građana uglavnom u druge europske zemlje što se odrazilo na nedostatak radne snage, a dugoročno će se odraziti i na druge probleme“ rekla je Pliško, te naglasila kako je velik zadatak Vlade osmisliti programe i druge poticaje za njihov povratak. Na kraju je dodala, kako je Kongres „više od formalnog okupljanja. To je mjesto gdje se razmjenjuju ideje, iskustva, vizije. Nadam se, da će vas vaš boravak u Puli inspirirati za nove teme, da ćete steći nova prijateljstva, i pozitivno iskustvo koje ćete ponijeti sa sobom“.
Gradonačelnik grada domaćina Pule, dr.sc. Filip Zoričić je istaknuo, kako teme koje će se obraditi ova tri dana su zanimljive i itekako potrebne. „U zadnjih deset godina iselilo je 400.000 Hrvata, a razlozi su korupcija, zapošljavanje preko političkih veza, netrpeljivost. Zamolio bi skup da se i o tome otvoreno govori. Dotaknut će se demografske mjere i budućnosti našeg naroda, no govorimo i o licemjerju društva u kojem živimo. To govorim i kao praktični vjernik“. Gradonačelnik je podsjetio na povijest Istre, iz koje je prema postocima najviše ljudi otišlo u Domovinski rat. „Ovdje je mons. Božo Milanović pisao povijest. Koliko o tome govore? Nadam se, nadam se da ćemo i o toj temi razgovarati. Ne zaboravimo: Hrvatska se voli ne samo kroz plaćanje poreza i busanje u prsa, voli se kroz hrvatski jezik, a očuvanjem jezika očuvali smo identitet i baštinu. Za demografiju je jako važna tema obrazovanja, jer dok mi malo ulažemo u obrazovanje, neće biti puno pomaka“.
Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske čestitao je svima koji su uporno od 1. Hrvatskog iseljeničkog kongresa svojim radom, doprinosima sudjelovali na dosadašnjim kongresima i pomogli da je danas hrvatsko društvo svjesno važnosti, značenju i potencijalima hrvatskih iseljenika. „Naš Ured, osim jačanja prava i veza sa svim Hrvatima izvan Republike Hrvatske, dužni pažnju posvećuje poticanju povratka i useljavanja, te pomoći pri integraciji povratnika i iseljenika. Nadam se, da ćemo svi naći najbolje načine i mehanizme da unaprijedimo postojeće, i oblikujemo nove javne politike koje će dati još vrijednije i učinkovitije rezultate koji će osigurati bolju i sigurniju budućnost Lijepe naše“.
Govor porečkog i pulskog biskupa mons. Ivana Štironje
„Sve vas srdačno pozdravljam onim redom kako je to već naglašeno u uvodnom govoru. Zahvaljujem organizatorima na pozivu i mogućnosti da vam kao porečki i pulski biskup uputim nekoliko riječi u znak pozdrava. Hvala vam što se izabrali Pulu i Istru za ovaj VI. Hrvatski iseljenički kongres.
Poznato mi je kako i koliko iseljeni Hrvati vole svoju Domovinu te vam želim da se svi skupa, osobito vi koji dolazite iz dalekih dijelova svijeta, osjećate ugodno u svojoj Domovini, Lijepoj našoj, čije duhovne, kulturne, povijesne, gospodarske i sve druge vrijednosti srcem i dušom njegujete i promovirate tamo gdje živite. Za to vam hvala i nemojte se umoriti. „Sve što god riječju ili djelom činite, sve činite u imenu Gospodina Isusa“ (Kol 3,17), sve činimo s ljubavlju prema Bogu činimo.
Sinoć sam u svojoj propovijedi na misi u pulskoj katedrali govorio o mudrosti koja odgaja sinove i kćeri svoje (usp. Sir 4,11), u zajedništvu s Bogom i u međusobnom zajedništvu želeći naglasiti vrijednost, ulogu i važnost obitelji, te temeljne zajednice svakoga društva, obitelji čija ustanova nailazi na razne izazove i krize, kao i ulogu i važnost svakoga člana velike obitelji hrvatskog čovjeka ma gdje se nalazio, hrvatskog čovjeka koji putujući svijetom svjedoči ljubav prema svojoj Domovini, koju istinski voli, sanja i mašta o povratku. Mudro je čuvati i brinuti se za svakoga člana te temeljne stanice društva kao i svakoga člana velike obitelji hrvatskog naroda. Svaki je čovjek neponovljiv i važan, posebno vrijedan u o očima svoga Stvoritelja.
Bogu hvala da raste broj naših sunarodnjaka koji su se već vratili ili planiraju povratak u skoroj budućnosti. To je zasigurno dobra prilika koju bi trebalo iskoristiti u ovom vrlo izazovnom vremenu u kojemu se nalazi ne samo RH nego i cijela Europa pa i cijeli svijet. Svaki je čovjek važan, osobito mladi i školovani čovjek, kao i svaka mlada obitelj.
Ne sumnjam da će odgovorni u našoj zemlji i u našem društvu to prepoznati i sve učiniti da se otvore vrata svima onima koji žele i mogu dati svoj doprinos u izgradnji bolje i naprednije naše Domovine, te boljeg i naprednijeg društva u kojemu će svi naći mjesto za dobru i perspektivnu budućnost. Sama činjenica da je osnovano novo ministarstvo za demografiju i useljenje daje obećanja da se nešto pokrene.
Teme o kojima ćete govoriti ovih dana vrlo su važne i ne sumnjam da će Kongres polučiti dobre zaključke i dobre poruke. Program je vrlo bogat i nabijen. Želim vam blagoslovljen rad kao i ugodan boravak u našoj Istri koja je uvijek dobar domaćin. Ne sumnjam da će tako biti i ovaj put.
Završit ću jednom kratkom anegdotom o majstoru koji je radio za jednu veliku građevinsku tvrtku u kojoj je bio vrlo cijenjen. Jednog dana dobio je nalog da sagradi jednu vrlo reprezentativnu vilu. Mogao je izabrati projekt vile, mjesto i što je najvažnije dobio je pozamašnu svotu novca koja mu je bila na raspolaganju. Dao se na posao, organizirao je veći broj ljudi ne gledajući kako tko radi i kakve materijale koristi. Gledao je samo to kako će za sebe što više zadržati. Kad je posao bio završen, upriličena je svečana predaja ključeva. Osobno je predao ključeve vlasniku vile. Nakon toga se dogodilo nešto nevjerojatno. Vlasnik vile vratio mu je ključeve riječi: „Ova je vila naš dar vama u znak zahvalnosti i poštovanja“.
Poruka je jasna. „Radimo, ali ne za propadljivu nagradu, već za nagradu koja ostaje za život vječni“ (usp. Iv 6,27). I ako mogu još nešto dodati vezano za povratak naših iseljenika. Dok govorimo o povratku, nemojmo naglašavati samo financijsku stranu jer ispred toga, čini se, na prvom je mjestu ljubav koja otvara vrata svakom čovjeku. Kao što je važna ljubav prema svakom začetom djetetu, tako je važna i ljubav prema svakoj osobi i obitelji koji razmišljaju o povratku u matičnu domovinu.
Želim vam uspješan i plodonosan rad. Hvala vam na pozornosti, sretno i s blagoslovom!”, zaključio je biskup Štironja svoje obraćanje.
Kao posljednji govor svečanog otvorenja, okupljenima se obratio Ivan Šikić, ministar demografije i useljeništva. „Važnost hrvatskog iseljeništva, njegov potencijal i snažna politička podrška ogleda se danas i činjenici da u Europskoj Uniji, po prvi puta imamo u jednoj zemlji ozbiljan pokušaj osnivanjem Ministarstva demografije i useljeništva. Ovim jedna zemlja pokuša biti još snažnija kroz svoje korijene koje je razbacala cijelim svijeta, jer svugdje gdje Hrvat živi je njegov korijen“.
Ministar Šikić je posebno naglasio „demografija je nadstranačko, nadpolitičko pitanje. Ona se ne može i ne smije vezati uz nijedan politički barjak, nitko je ne smije svojatati, jer kao što zemlja pripada generacijama koje dolaze, tako je demografija jedno ozbiljno, posve jako pitanje s kojim se sve strukture ovoga društva, svi resori moraju baviti. Konačno je došlo vrijeme da se jedna cijela priča oko demografije, a poglavito iseljeništva događa ozbiljno. Došao sam dati podršku, svjestan da je sve manje obitelji, sve manje djece, i to je naša stvarnost. Ako nam se čini da je sve nemoguće, pomislimo samo na jednog čovjeka koji želi imati dijete, na jednu majku koja želi roditi dijete: gubi li ona ili ima vjeru? Ima vjeru! Prema tome: imajmo i mi vjere u ovo što radimo. Možemo imati mostove, sustave, lijepe dvorane, dječja igrališta, ceste, a tko će se igrati, ako nema plaća po našim selima“.
Nadalje je istaknuo, kako je Ministarstvo netom osnovano, i prolazi svoje prve korake. „Traže se dobri mladi, karakterni ljudi, domoljubi, ljudi čvrsta stava, vizije bez straha, bez politikanstva, koji imaju i moraju imati ljubavi, jer kad nešto radimo s ljubavlju onda je plaća toliko besmislena u odnosu na radost i osmijeh djece. Uz čast i odgovornost, veliki je izazov razbiti predrasude: naši su ljudi bili prevareni. Našem čovjeku treba vratiti nadu i vjeru da se ova zemlja voli drugačije i da ima netko tko će otvoriti vrata“.
